Građani Bosne i Hercegovine danas su bojkotovali trgovine zbog kontinuiranog povećanja cijena čiji tempo je teško ispratiti.
Bojkot trgovina prvo su započeli građani Hrvatske, a ubrzo se ova akcija proširila i na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Sloveniju gdje su brojni građani danas izostavili kupovinu.
Razlog je jasan – više se ne živi, nego preživljava, a cijene osnovnih životnih namirnica ekspresno rastu. O drugim proizvodima suvišno je i govoriti, jer su brojni, poput kafe ili čokolade, postali luksuz.
Iako svjesni da jedan dan bez kupovine neće dovesti do značajnog pada prometa, potrošači su poslali poruku trgovcima, distributerima, ali i vlastima da ipak sve ovisi od njih, jer kada se ujedine, efekti su itekako vidljivi, a oni su se danas najbolje reflektovali na prazne markete.
Tek pokoji kupac mogao se vidjeti i u, inače, najprometnijim tržnim centrima i marketima, širom države. Slična situacija zabilježena je i u gradovima i općinama Tuzlanskog kantona.
Prema informacijama i fotografijama koje su građani razmjenjivali na društvenim mrežama, primjetno je da su se kupci složno odazvali bojkotu. Zabilježeni su relativno prazni marketi u Tuzli, Srebreniku, Gradačcu, Gračanici, a prema javljanju čitatelja i u Lukavcu i Živinicama.
Ekonomski analitičar, Admir Čavalić, kazao je ranije za Tuzlanski.ba da je bojkot legitimna aktivnost na tržištu i predstavlja izraz nezadovoljstva potrošača u vezi određenog pitanja.
”Sigurno da će poslati određenu poruku. Pitanje je reakcije, odnosno efekta. Moguće da će krajnja reakcija trgovinskih lanaca biti poput one u Hrvatskoj, a to je da ponude novu marketinšku kampanja, katalošku akciju kao odgovor na bojkot. Samo je pitanje ko će prvi iskoristiti tu priliku”, naveo je.
Važno je spomenuti da bojkot nije samo ekonomska mjera, već i test solidarnosti, prilika da potrošači pošalju jasnu poruku trgovcima, proizvođačima i nadležnim institucijama da ne pristaju na nekontrolisana poskupljenja.
Građani su pokazali spremnost da stanu jedni uz druge i pokažu da moć nije samo u rukama tržišta – već i u rukama onih koji ga svakodnevno pokreću svojim novcem.
