Izmjene amandmana na Ustav Federacije BiH koje je nametnuo visoki predstavnik jesu rokovi za uspostavu vlasti u Federaciji BiH. Suština tih rokova jeste brzo formiranje vlasti nakon potvrđivanja izbornih rezultata i brza protočnost zakonodavnog postupka. Hoće li rokovi bi ispoštovani?
Nijedna odluka visokog predstavnika, niti jedan bilo kakav pokušaj deblokade ne može zamijeniti politički dogovor – kazao je Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH
I građani znaju da ne može, ali se pitaju može li Šmitovom odlukom da može?
Spreman sam na diskusiju, ali isto tako nakon nje donosim odluke – rekao je Kristijan Šmit, visoki predstavnik
Nakon što Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine potvrdi rezultate izbora, visoki predstavnik je precizirao u kojem roku, ko i kako mora da djeluje. A ako ne djeluje, umjesto onog ko treba, djelovat će onaj ko mora, po sili Šmitove odluke. Kantonalne skupštine moraju za 30 dana delegirati delegate. U suprotnom, to će učiniti CIK. Parlamentarni domovi moraju usvajati zakone za 45 dana, ili po automatizmu idu u drugi dom. Ubrzana je procedura imenovanja predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, te Federalne vlade, što više nije u rukama stranaka, pojašnjava profesor Trnka.
Jedanaest delegata iz svakog kluba može predložiti predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Ako to ne učini 11 delegata, u sljedećem krugu to može sedam, u trećem čak četiri. To znači da se izbijaju argumenti iz ruke onim što imaju kontrolu i politički su homogeni, sada većina ne znači prednost, jer se u drugom i trećem klubu to smanjuje – rekao je Kasim Trnka, profesor ustavnog prava
Pravnici skreću pažnju da se u pravu sve može zloupotrijebiti, pa tako i rokovi koje je postavio visoki predstavnik. Među rokovima je i imenovanje sudija Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. U jednoj od aktuelnih pravnih situacija, imenovanju troje sudaca koje su predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH izvršili, profesor Pobrić primjećuje jednu pravnu nelogičnost.
Predsjednik i potredsjednici Federacije BiH su izvan ustavnog djelovanja. Oni su imenovani 2014. i njihov mandat je postojao četiri godine i taj mandat više ne postoji. Prema tome, oni nisu po Ustavu mogli predložiti izbor sudija Ustavnog suda Federacije BiH – kazao je Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava
Ali, ipak jesu. I to nakon upozorenja visokog predstavnika Kristijana Šmita. Saznajemo da bi početkom naredne sedmice trebala biti održana sjednica Doma naroda Federalnog parlamenta i da bi na njoj trebale biti potvrđene sudije za Ustavni sud Federacije BiH.