Bihać i Unsko-sanski kanton uveliko se pripremaju za novu turističku sezonu, s nadom da će ponoviti prošlogodišnji rekord u broju domaćih i stranih posjetilaca. Turizam je postao ključni izvor prihoda za mnoge građane, što je potaknulo intenzivnu izgradnju smještajnih i ugostiteljskih objekata. Međutim, sve izraženiji problem postaje nelegalna gradnja, naročito na obalama rijeke Une, što za sobom vuče niz ekoloških i sigurnosnih posljedica.
Rijeka Una, simbol prirodne ljepote i zaštitni znak Krajine, postaje sve više ugrožena. U cilju brzog profita, brojni objekti niču bez adekvatnih dozvola, u zonama gdje je zakonom zabranjena gradnja. Osim što se krše urbanistički propisi, ovakva praksa direktno uništava prirodni okoliš, remeti tokove rijeke, povećava rizik od klizišta i dodatno opterećuje već narušene ekosisteme.
Profesorica Vildana Alibabić sa Biotehničkog fakulteta u Bihaću upozorava da je u gradu prijavljeno 14 hotela i čak 436 turističkih objekata. Iako brojka sama po sebi ne djeluje alarmantno na ukupnu teritoriju Bihaća, zabrinjava činjenica da ne postoje jasni podaci koliko se tih objekata nalazi u neposrednoj blizini Une, unutar zakonom zaštićenog pojasa.
– „Samo na relaciji Troslap – Dvoslap, dugoj jedan kilometar, izgrađen je 41 objekat turističke ili ugostiteljske namjene. Takva koncentracija u zaštićenim zonama nije održiva,“ ističe Alibabić.
Zajedno sa stručnjacima sa sarajevskih fakulteta i u saradnji s Nacionalnim parkom “Una”, pokrenut je jednogodišnji projekat koji ima za cilj evidentirati stvarno stanje na terenu, identifikovati nelegalne gradnje i analizirati njihov uticaj na područje nacionalnog parka.
Situacija nije ništa bolja ni u drugim dijelovima Bihaća. U naselju Kralje – Vrkašić uzurpirani su dijelovi zemljišta unutar zaštitnog pojasa, gdje je svaka gradnja zakonom zabranjena. Štaviše, devastira se i postojeći nasip koji je izgrađen prije rata s ciljem zaštite grada od poplava – čime se direktno ugrožava sigurnost stanovništva.
Stručnjaci upozoravaju da bi ovakva praksa mogla imati dugoročne posljedice, ne samo za prirodu, već i za lokalnu zajednicu, jer bi nekontrolisana urbanizacija mogla ugroziti turizam upravo onime što ga čini privlačnim – netaknutom prirodom.
Pozivi nadležnim institucijama da hitno reaguju sve su glasniji, ali konkretne akcije još izostaju. U međuvremenu, objekti nastavljaju nicati “kao gljive poslije kiše”, a Una, biser Krajine, sve je više pod pritiskom ljudske neodgovornosti.