Na nedavnom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica Evropske unije u Bruxellesu, većina država podržala je nizozemski prijedlog za preispitivanje Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela, s obzirom na blokadu humanitarne pomoći Gazi i tešku humanitarnu situaciju u toj enklavi.
Prema izvještajima svjetskih i hrvatskih medija, Hrvatska se svrstala među devet zemalja koje nisu dale podršku ovom prijedlogu. Uz Hrvatsku, sličan stav zauzele su i Njemačka, Italija, Češka, Litva, Mađarska, Bugarska, Grčka i Cipar, objavio je portal tacno.net
Gaza se već mjesecima suočava s razornim posljedicama oružanog sukoba i potpune blokade, što je prema podacima humanitarnih organizacija dovelo više od 14.000 djece na rub smrti zbog gladi i nedostatka medicinske pomoći. Međunarodni pritisak na Izrael raste, dok brojne organizacije i zemlje pozivaju na obustavu vojnih operacija i omogućavanje neometanog pristupa humanitarne pomoći.
Odluka hrvatske Vlade da ne podrži prijedlog izazvala je oštre reakcije dijela javnosti i pojedinih političkih aktera. Kritike su usmjerene na to da Hrvatska, kao zemlja koja je i sama iskusila rat i humanitarne tragedije, ne bi smjela ostati po strani u slučajevima teških kršenja ljudskih prava.
Posebno su izražene kritike na račun Vlade i premijera Andreja Plenkovića zbog, kako se navodi, nedosljednosti u vanjskopolitičkom djelovanju i stavljanja na stranu zemalja koje trenutno podržavaju izraelske vojne aktivnosti.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, iako ustavno suodgovoran za vođenje vanjske politike, nije bio dio odluke o stavu Hrvatske u Bruxellesu, što je dodatno otvorilo pitanje međuinstitucionalne koordinacije u formulisanju vanjske politike.
Mnogi građani, aktivisti i nevladine organizacije poručuju: „Podrška ljudskim pravima ne bi smjela biti selektivna, niti smije ovisiti o političkim savezima.“
Hrvatska odluka da ne podrži preispitivanje odnosa EU-a s Izraelom u ovom trenutku izaziva snažne reakcije u zemlji i inostranstvu.
U vrijeme kada se međunarodna zajednica suočava s pitanjima moralne odgovornosti prema civilnom stanovništvu, izostanak podrške humanitarnim inicijativama u Gazi otvara ozbiljna pitanja o pozicioniranju Hrvatske na globalnoj sceni.