Slovenija je u posljednjoj deceniji postala “obećana zemlja” za radnike iz Bosne i Hercegovine.
Prema službenim podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, samo u posljednjih deset godina u Sloveniju je otišlo čak 125.045 radnika, dok je u Njemačku, posredstvom iste Agencije, u istom periodu otišlo 6.679 ljudi.
Ukupno, 131.724 bh. građanina dobilo je posao u te dvije zemlje. Da bi se razumjela razmjera ovog egzodusa — broj radnika koji su otišli u Sloveniju ekvivalentan je polovini stanovništva Unsko-sanskog kantona, koji prema posljednjem popisu ima oko 273.000 stanovnika.
Drugim riječima, u Sloveniju je otišlo ljudi kao da je “nestala” polovina Krajine.
Agencija navodi da je Slovenija posljednjih godina najtraženija destinacija za radnike iz BiH, posebno za zanatlije, vozače i radnike u građevinarstvu, dok je Njemačka i dalje broj jedan za medicinske sestre i tehničare.
Samo u prvih devet mjeseci prošle godine, u Sloveniji je zaposleno 9.934 državljanina BiH – što odgovara veličini jedne manje općine u Krajini.
Podaci pokazuju da je od 2013. do 2021. godine radne dozvole za Sloveniju dobilo 78.042 radnika, s rekordnom 2021. godinom, kada je posao u toj zemlji našlo 19.575 naših ljudi.
Slovenija dodatno pojačava svoju privlačnost novim pravilima rada.
Od 1. januara 2026. godine uvodi se fleksibilniji model za zaposlene starije od 58 godina ili one s najmanje 35 godina radnog staža. Radnici će moći birati slobodan petak, produženi vikend ili skraćeni šestosatni radni dan, po modelu “80-90-100” — radi se 80% vremena, isplaćuje 90% plate, a doprinosi se uplaćuju u punom iznosu.
Državni sekretar Dan Juvan pojasnio je da će se o ovom modelu radnici moći dogovoriti direktno s poslodavcima, s ciljem povećanja produktivnosti i kvaliteta života, posebno za starije i dugogodišnje radnike.
Dok evropske zemlje eksperimentišu s kraćim radnim vremenom, u Bosni i Hercegovini se i dalje radi u prosjeku 41,1 sat sedmično — znatno više od prosječnog EU prosjeka od 36 sati.
Zaposleni u Sloveniji, uz stabilne ugovore i sigurnije uslove rada, često navode da imaju više vremena za porodicu i privatni život, dok su plate višestruko veće od onih u BiH.
Zbrojeno s hroničnim nedostatkom radne snage u BiH i sve većim brojem otvorenih oglasa u Sloveniji (12.099 zaposlenih preko 8.020 oglasa u 2023. godini), jasno je zašto mnogi svoj životni put vide upravo preko granice.
Odlazak više od 125.000 radnika u jednu zemlju u samo deset godina najbolje pokazuje razmjere odliva stanovništva — brojka jednaka polovini Unsko-sanskog kantona, dijela Bosne i Hercegovine iz kojeg se, paradoksalno, i najviše odlazi.