Tri od četiri najveće ekonomije Perzijskog zaljeva — Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt — navodno razmatraju mogućnost preispitivanja svojih velikih međunarodnih investicija, uključujući i one u Sjedinjenim Američkim Državama, zbog rastućih ekonomskih posljedica sukoba s Iranom. Ovu informaciju objavio je britanski list Financial Times, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Prema navodima tog lista, pojedini zvaničnici u državama Zaljeva upozoravaju da se budžetski pritisci povećavaju, jer rat i regionalne napetosti počinju negativno utjecati na ključne sektore ekonomije. Pad prihoda od energije, poremećaji u pomorskom transportu te smanjen turistički promet dodatno opterećuju državne finansije.
Zbog toga pojedine vlade navodno razmatraju mogućnost revizije ili smanjenja pojedinih velikih investicionih projekata u inostranstvu, uključujući ulaganja u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim zapadnim ekonomijama.
Državni investicioni fondovi zemalja Zaljeva spadaju među najveće na svijetu. Procjenjuje se da zajedno posjeduju više od dvije hiljade milijardi dolara imovine u Sjedinjenim Državama, uključujući udjele u bankama, tehnološkim kompanijama, nekretninama i infrastrukturnim projektima.
Zbog toga analitičari upozoravaju da bi čak i djelimično povlačenje ili preusmjeravanje investicija moglo imati značajan utjecaj na finansijska tržišta i međunarodne investicione tokove.
Prema izvorima koje citira Financial Times, potencijalni potez zasad se opisuje kao „mjera predostrožnosti“, a ne kao konačna odluka o povlačenju kapitala.
Rastuće tenzije između Irana i pojedinih zemalja regiona, kao i vojna eskalacija, počinju imati sve šire ekonomske posljedice. Poremećaji u pomorskim rutama i sigurnosne prijetnje u Perzijskom zaljevu posebno pogađaju transport nafte i međunarodnu trgovinu, što direktno utiče na budžete država koje zavise od energetskih prihoda.
U tom kontekstu, moguće preispitivanje stranih investicija tumači se i kao signal da ekonomske posljedice sukoba počinju prelaziti regionalne granice.
Ipak, zvanične odluke još nisu donesene, a vlade zemalja Zaljeva zasad samo analiziraju moguće scenarije kako bi zaštitile svoje finansijske interese u slučaju daljnje eskalacije sukoba.