Ratna dešavanja na Bliskom istoku i otkazivanje brojnih međunarodnih letova počeli su utjecati na turistički sektor u Bosni i Hercegovini, a posljedice bi se posebno mogle osjetiti u Unsko-sanskom kantonu i Krajini, gdje su gosti iz zemalja Zaljeva godinama bili među najbrojnijima tokom ljetne sezone.
Prema informacijama iz turističkog sektora, trenutno su otkazani gotovo svi letovi koji Bosnu i Hercegovinu povezuju sa zemljama Zaljeva, uključujući Saudijsku Arabiju, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Dubai i Abu Dhabi. Zbog toga se već sada govori o mogućem padu turističkih dolazaka tokom ove godine.
U turističkim zajednicama upozoravaju da bi ukupan broj dolazaka turista u BiH mogao pasti i do 20 posto, ukoliko se situacija na Bliskom istoku ne stabilizira i avio-linije ne budu obnovljene u narednim mjesecima.
Turisti iz zemalja Zaljeva posljednjih godina imali su značajan udio u turističkom prometu Bosne i Hercegovine. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom 2025. godine Bosnu i Hercegovinu posjetilo je oko 1,96 miliona turista, koji su ostvarili više od 4 miliona noćenja.
U strukturi stranih gostiju posebno su se isticali turisti iz Saudijske Arabije, koji su činili oko 5,6 posto ukupnih noćenja stranih turista u BiH, što ih svrstava među najvažnija emitivna tržišta za domaći turizam.
Upravo su ti gosti tokom ljeta često boravili i u Krajini – u Bihaću, Cazinu, Velikoj Kladuši i Bosanskoj Krupi – gdje su tražili smještaj u apartmanima, vilama i hotelima, a lokalna ekonomija značajno je profitirala od njihove potrošnje.
Turistički radnici napominju da dolasci gostiju iz arapskih zemalja tokom mjeseca ramazana tradicionalno nisu veliki, jer mnogi tada ostaju u svojim državama. Međutim, značajniji val dolazaka obično počinje nakon Bajrama, kada broj turista naglo raste.
Upravo zbog toga postoji bojazan da bi ovogodišnja sezona mogla biti ozbiljno pogođena ako se do tada ne stabiliziraju letovi između BiH i zemalja Zaljeva.
Zbog neizvjesnosti oko dolazaka gostiju iz arapskih zemalja, turistički sektor sve više se okreće tržištima Evropske unije i regiona. Posebna očekivanja polažu se u goste iz Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske, koji posljednjih godina sve češće otkrivaju prirodne ljepote Krajine.
Nacionalni park Una, stari gradovi u Bihaću i Cazinu, te prirodne atrakcije širom Unsko-sanskog kantona već su postali prepoznatljiva destinacija za evropske turiste koji traže aktivni odmor i boravak u prirodi.
Ipak, turistički radnici upozoravaju da bi izostanak gostiju iz Zaljeva mogao ostaviti značajnu prazninu, jer je riječ o turistima koji često borave duže i troše više od prosjeka, što je godinama predstavljalo važan dio prihoda lokalnog turizma u Krajini.