Izjava američkog ministra odbrane Petea Hegsetha, izrečena tokom televizijske konferencije za novinare o ratu u Iranu, izazvala je snažne reakcije u pravnim i vojnim krugovima, nakon što je poručio da za neprijatelje Amerike “nema milosti ni poštede”.
Prema navodima koji su se pojavili u američkim medijima, sporna formulacija posebno je problematična zbog izraza “no quarter”, koji se u ratnom i pravnom kontekstu tumači kao poruka da se neprijateljskim vojnicima koji pokušaju da se predaju neće pružiti mogućnost zarobljavanja, odnosno da neće biti pošteđeni. Upravo zbog takvog značenja, stručnjaci upozoravaju da bi ovakva retorika mogla otvoriti ozbiljna pitanja o poštivanju američkog i međunarodnog ratnog prava.
Zabrana uskraćivanja milosti smatra se jednim od osnovnih pravila ratovanja. Još od 19. stoljeća postoje jasne norme koje zabranjuju i samu najavu da se protivniku neće dati mogućnost predaje. U pravnim tumačenjima se naglašava da nije zabranjeno samo eventualno ubistvo onih koji žele položiti oružje, nego i javno izricanje poruke da za njih neće biti poštede.
U tom smislu, analitičari podsjećaju da su takva pravila ugrađena i u historijske vojne dokumente Sjedinjenih Američkih Država, ali i u međunarodne konvencije koje su kasnije postale dio općeprihvaćenog ratnog prava. Suština tih normi jeste da se spriječi dodatna brutalizacija sukoba i sačuva minimum humanosti čak i u najtežim ratnim okolnostima.
Pravni stručnjaci upozoravaju da ovakve izjave imaju i praktičnu posljedicu na terenu. Ako protivnička strana vjeruje da joj predaja neće spasiti život, onda se smanjuje mogućnost okončanja borbe bez daljeg krvoprolića. U takvim okolnostima, vojnici se češće odlučuju na borbu do smrti, što dodatno povećava broj žrtava i produžava sukob.
Cijeli slučaj ponovo je otvorio pitanje granice između ratne retorike i pravno dopuštenih poruka koje državni zvaničnici mogu slati u jeku međunarodne krize. Iako političke i vojne izjave često imaju za cilj demonstraciju odlučnosti i snage, međunarodno humanitarno pravo jasno postavlja crvene linije kada je riječ o postupanju prema neprijatelju koji više ne učestvuje u borbi ili pokušava da se preda.
Ratno pravo upravo zato postoji da bi, uprkos sukobu, zaštitilo osnovna pravila čovječnosti. Zabrana ubijanja zarobljenika i zabrana poruka koje podstiču takvo postupanje ne predstavljaju formalnost, nego jedan od ključnih temelja modernog međunarodnog poretka. Zbog toga su ovakve izjave posebno osjetljive i gotovo uvijek izazivaju burne reakcije javnosti, pravnika i organizacija koje prate poštivanje ljudskih prava u oružanim sukobima.
Hegseth: "No quarter, no mercy, for our enemies."
“No quarter" means executing soldiers who try to surrender.
It's been a war crime for over a century.
This is Trumps America. pic.twitter.com/6361oWZVhG
— The Left Bible (@theleftbible) March 16, 2026