Američki predsjednik Donald Trump ponovo je izazvao snažne reakcije na međunarodnoj sceni nakon što je izjavio da ozbiljno razmatra povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz NATO, dovodeći u pitanje budućnost jednog od najvažnijih vojnih saveza u modernoj historiji.
U intervjuu za britanski list Telegraph, Trump je otvoreno izrazio nepovjerenje prema NATO-u, tvrdeći da savez više nema snagu i značaj kakav je nekada imao. „NATO je danas neprepoznatljiv. Nikada me nije uvjerio, oduvijek sam smatrao da je riječ o papirnatom tigru“, rekao je Trump, dodajući da takvu percepciju, kako tvrdi, dijeli i ruski predsjednik Vladimir Putin.
Posebno je kritikovao saveznike zbog, kako navodi, izostanka podrške u aktuelnoj krizi na Bliskom istoku, uključujući situaciju u Hormuškom tjesnacu, koji ima ključnu ulogu u globalnom snabdijevanju naftom. Trump smatra da su saveznici trebali automatski reagirati i uključiti se u osiguravanje pomorskih puteva.
„Ne samo da nisu učestvovali, nego je to bilo teško i za povjerovati. Nisam ni previše insistirao, ali sam očekivao da će to biti automatski“, poručio je.
U svojim javnim istupima dodatno je zaoštrio retoriku, optužujući pojedine zemlje članice za neodgovornost i nedostatak spremnosti da preuzmu teret zajedničke sigurnosti. Na društvenim mrežama čak je koristio i oštre izraze, nazivajući saveznike „kukavicama“, te poručio da će Sjedinjene Države „zapamtiti“ njihov izostanak.
Trump je također podsjetio da su SAD godinama pružale vojnu i finansijsku pomoć drugim državama, uključujući Ukrajinu, naglašavajući da to, kako kaže, „nije bio njihov problem“, čime dodatno pojačava svoju raniju poziciju da Amerika snosi prevelik teret unutar saveza.
Ovo nije prvi put da Trump dovodi u pitanje ulogu NATO-a. Još tokom svog prvog mandata više puta je prijetio izlaskom iz saveza, a na samitu 2018. godine otvoreno je kritikovao članice koje ne izdvajaju dovoljno sredstava za odbranu. Iako je u međuvremenu postignut dogovor o povećanju izdvajanja, očigledno je da to nije promijenilo njegov stav.
Temelj NATO-a čini član 5, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Upravo ta odredba decenijama je bila ključ stabilnosti i sigurnosti zapadnog svijeta. Međutim, sve češće izjave američkog predsjednika unose ozbiljnu dozu nesigurnosti u funkcionisanje saveza.
Dodatnu težinu situaciji daje činjenica da je član 5 aktiviran samo jednom u historiji, nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, kada su evropski saveznici stali uz Sjedinjene Države.
Danas se, međutim, sve češće postavlja pitanje: da li bi Washington uzvratio istom mjerom?
Takva neizvjesnost ukazuje na duboku krizu povjerenja unutar NATO-a. Iako savez formalno i dalje postoji, političke tenzije i različiti interesi članica sve više dovode u pitanje njegovu dugoročnu stabilnost i ulogu u globalnoj sigurnosti.
Ukoliko bi Sjedinjene Američke Države zaista odlučile napustiti NATO, to bi predstavljalo historijski presedan i potencijalno potpuno preoblikovalo sigurnosnu arhitekturu svijeta kakvu poznajemo danas.