Nova eskalacija napetosti oko Hormuškog moreuza unijela je dodatnu neizvjesnost na evropsko tržište energenata i aviosaobraćaja, a u Hrvatskoj se sve glasnije postavlja pitanje kakve bi posljedice takav razvoj mogao imati na predstojeću turističku sezonu. Nakon poremećaja u protoku nafte i upozorenja iz avioprijevozničkog sektora, raste bojazan da bi skuplje gorivo i viši operativni troškovi mogli dovesti i do skupljih letova prema Jadranu.
Evropski aerodromski sektor već je upozorio da bi kontinent mogao ući u ozbiljne probleme s opskrbom avionskim gorivom ukoliko se stanje brzo ne stabilizira. Reuters je objavio da je industrija upozorila na mogućnost sistemskog manjka mlaznog goriva u Evropi u roku od nekoliko sedmica, baš uoči vrhunca ljetne sezone, dok su aviokompanije već ranije signalizirale rast troškova i pritisak na cijene karata.
Iako za sada nema potvrde o direktnom udaru na hrvatske aerodrome ili masovnim otkazivanjima linija prema toj zemlji, tržište već reagira na šire poremećaje. U više dijelova Evrope zabilježeni su problemi s opskrbom mlaznim gorivom, a analitičari upozoravaju da bi duže trajanje krize moglo povećati cijene putovanja, posebno na popularnim ljetnim rutama. To je loša vijest za zemlju kojoj turizam donosi ogroman dio prihoda i koja i ove godine ulazi u sezonu s velikim očekivanjima.
Dodatni pritisak dolazi i kroz rast cijena goriva na širem tržištu. Associated Press je ovih dana izvijestio da se posljedice već osjećaju i u Hrvatskoj, gdje su pojedini sektori poput ribarstva pod snažnim udarom zbog skupljeg dizela. Iako turizam i ribarstvo nisu isto, poruka je jasna: kada energenti naglo poskupe, rastu i troškovi prevoza, snabdijevanja, izleta, transfera i ukupne turističke usluge.
Za Hrvatsku je to posebno osjetljivo pitanje jer turizam ima veliku ulogu u ekonomiji. Prema ranijim procjenama koje prenosi Reuters, turizam čini oko petine hrvatske ekonomije, dok su prihodi od stranih gostiju u 2025. godini procjenjivani na oko 15,5 milijardi eura. Upravo zato svako jače poskupljenje avionskog prijevoza, goriva ili pratećih usluga može utjecati i na raspoloženje gostiju koji pažljivo planiraju ljetni budžet.
U ovom trenutku najrealnije je reći da Hrvatska još nije u direktnoj turističkoj krizi, ali jeste u zoni pojačanog opreza. Ako se situacija oko Hormuza dodatno zakomplicira i ako cijene energenata ostanu visoke, pritisak bi se vrlo lako mogao preliti na avio-karte, paket-aranžmane i ukupne troškove odmora na Jadranu. U takvom scenariju, čak i destinacije s tradicionalno snažnom potražnjom morale bi pažljivije pratiti tržište i prilagođavati ponudu.
Turistički sektor u ovakvim situacijama najviše strahuje od psihološkog efekta tržišta. Nije problem samo stvarno poskupljenje, nego i percepcija nesigurnosti, jer putnici vrlo brzo mijenjaju planove kada procijene da će odmor biti znatno skuplji nego što su očekivali. Zbog toga se naredne sedmice smatraju važnim za cijelu južnu Evropu, pa tako i za Hrvatsku, koja dobar dio ljetne sezone oslanja na avionske dolaske i stabilne troškove putovanja.