Projekat izgradnje aerodroma u Bihaću je ideja koja postoji decenijama, a 2015. godine osnovano je preduzeće Aerodrom Bihać kada je položen i kamen temeljac. Izgradnja ovog aerodroma je jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Unsko-sanskom kantonu, ali i u Bosni i Hercegovini, piše klix.ba.
Za izgradnju aerodroma izabrano je zemljište u Golubićkom polju jer je projektnom studijom ustanovljeno da je povoljno za izgradnju regionalnog poslovno-turističkog aerodroma.
Izgradnja ovog aerodroma ranije je procijenjena na 170 miliona KM, a jedini investitor je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Do sada je Vlada Federacije, kroz svoje odluke, prateći period od 2017. do 2023. godine, osigurala 35 miliona KM. Utrošeno je i investirano negdje oko 23 miliona KM, od čega je najveći dio izdvojen za eksproprijaciju zemljišta. Vlada FBiH je za 2026. godinu planirala oko 5 miliona KM kapitalnih investicija i oko 300.000 KM tekućih transfera za projekat.
U vremenu kada se priča o mega investicijama u energetici važno je fokus staviti i na infrastrukturne projekte koji su od strateškog značaja za našu zemlju.
Provjerili smo u kojoj fazi je izgradnja
Iako je od osnivanja preduzeća prošlo 11 godina, ovaj projekat još uvijek nije priveden kraju. Trenutno je u fazi završetka podnošenja zahtjeva prema Ministarstvu prostornog uređenja FBiH za ishodovanje odobrenja za građenje, tj. urbanističke saglasnosti i načelnog odobrenja za građenje.
U razgovoru za Klix.ba direktor aerodroma Anel Hadžić govorio je o procesu gradnje.
“Mi smo u završetku, odnosno u kompletiranju zahtjeva za podnošenje prve faze, koja je i finansijski najveća. Nosi udjel u izgradnji same aerodromske infrastrukture, i tehnički je najzahtjevnija. Radi se o izgradnji poletno-sletne staze u dužini od 1.800 metara s pratećim sadržajem”, kazao je Hadžić.
Naglasio je da je projekat morao biti usklađen s obimnom tehničkom dokumentacijom i brojnim zakonima u Federaciji BiH, a koji nisu dovoljno usklađeni jedni s drugima, što, kako je rekao, usporava izdavanje građevinskih dozvola.
Hadžić je mišljenja da je 2026. godina realna godina da se raspiše javni poziv za izvođenje radova.
“Moram reći da smo mi pilot projekat na području Unsko-sanskog kantona koji je morao proći sve te faze i tu smo vidjeli manjkavost zakonskih rješenja koja su kočila i usporile sami proces. Tako da mi vjerujemo da ćemo u šestom mjesecu, ako ne bi bilo nekih neočekivanih prepreka, imati odobrenje za građenje, konačno nakon 10 godina. Možemo reći da se tek nakon Covida ozbiljno pristupilo rješavanju ove projektne dokumentacije i obezbjeđenju sistema finansiranja bez kojih projekat ne može ići dalje”, kazao je.
Direktor ističe da je I faza projekta vrijedna oko 65 do 66 miliona KM i ona se mora izvoditi kao cjelina. Kako je pojasnio, pista se može eventualno dijeliti samo na faze po dužini (tri segmenta), ali ne na način koji bi narušio strukturu.
“To je faza koja se ne može cijepati na način da vi radite samo jednu trećinu, jedan dio ili neku polovinu, nego mora u kontinuitetu. Kad uzmemo tehnologiju izvođenja piste, mora se u kontinuitetu raditi, nasipati i izgraditi iz jednog nivoa, da mi možemo samo raditi raslojavanje te piste na neka tri dijela. Mi smo definisali početkom ove godine da bi za tu prvu horizontalnu fazu do završnog sloja trebalo negdje oko 18 miliona KM. Nažalost, Nismo dobili”, rekao je.
Dodao je da je u ovom trenutku moguće raditi samo pripremne radove.
“Ja nisam za te pripremne radove, jer mi nešto već pripremamo deset godina. Moj cilj je da kada jednom uđu radne mašine, da oni završe svoj posao u neke tri do tri i po godine koliko je potrebno”, kazao je.
Sadržaj projekta
Prvobitna projekcija razvoja ovog projekta bila je zamišljena u dvije faze. U prvoj fazi planirana je izgradnja manjeg komercijalnog aerodroma kategorije 4C koji bi mogao prihvatiti mlazne putničke avione kapaciteta do oko 130 putničkih mjesta i omogućiti operacije na udaljenostima do približno 1.300 i 1.400 kilometara zračne linije od Bihaća.
Takav koncept bi omogućio pokrivanje pravaca prema istoku, uključujući Istanbul, te prema sjeveru, uključujući Berlin i Kopenhagen, što je u ovom trenutku ocijenjeno kao prioritetno. Također, projekat bi značajno unaprijedio povezivanje Bihaća sa Sarajevom.
Prva faza obuhvata izgradnju uzletno-sletne staze ili piste u dužini od 1.800 metara, druga faza je izgradnja platforme ili stajanke za tri putnička aviona, treća podfaza je izgradnja objekata visokogradnje i objekata na južnoj strani partera aerodromskog kompleksa i četvrta podfaza je izgradnja aeronautičke prilazne rasvjete sa sjevera i juga, perimetarske zaštitne ograde i odvodnih kanala.
Druga faza podrazumijeva produženje piste do 2.150 metara prema jugu, proširenje novog putničkog terminala te izgradnju nove pristupne ceste.
Hadžić je mišljenja da je 2026. godina realna godina da se raspiše javni poziv za izvođenje radova. Naglasio je i da postoji interes potencijalnih investitora.
“Kada uzmemo obzir sve ono što će donijeti aerodrom građanima, uzimajući ovo stanje sada na graničnim prelazima, mislim da ćemo tu svi profitirati u pozitivnom smislu. Normalno, investicija je trošak, ali aerodromska investicija će povući druge stvari, druge benefite kod drugih privrednih grana, turizma, industrije i ono što je nama najvažnije, a to je povezivanje sa ostatkom države i Evrope”, istakao je.
Važno je naglasiti i da je potrebno otkupiti još zemljišta i riješiti prostor za aerodromsku rasvjetu i zaštitne zone. Problem je i što, prema navodima direktora, postojeći zakoni u BiH ne prepoznaju ovaj tip aerodroma, jer su regulisani samo postojeći aerodromi (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Mostar) zbog čega je važno donijeti nove državne zakone i izmjene propisa.
Kritike aktuelnoj vlasti
Bivši gradonačelnik Bihaća i aktuelni zastupnik u Skupštini USK Šuhret Fazlić uputio je kritike aktuelnoj vlasti zbog zastoja u izgradnji ovog aerodroma. Kako je kazao Fazlić, sve aktivnosti stale su dolaskom aktuelne vlasti.
“Priča oko aerodroma je započela 2015. godine. Za one koji ne znaju, to je ustvari projekat Federacije Bosne i Hercegovine. To nije projekat ni grada Bihaća, ni Unsko-sanskog kantona. Dakle, 2015. godine, član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović je došao u Bihać i pokrenuli su tu priču. I onda je to išlo nekakvim svojim tokom, imalo svoju dinamiku. Vrhunac je bio u vrijeme vlade Fadila Novalića, kad je osigurano 35 miliona KM za izgradnju. Dolaskom Trojke (SDP, NiP i Naša stranka) na vlast, te aktivnosti su zastale”, kazao je Fazlić.
Kritikovao je i nedostatak finansijskih sredstava za aerodrom navodeći da je projekat stao.
“Imali smo osigurana sredstva na računu, 30 i nešto miliona KM, da se može nastaviti rad. Dobijene su sve saglasnosti i još je ostalo da se dobije, mislim, ovih dana da se dobije saglasnost ove Direkcije za civilnu avijaciju i da možemo sada da dobijemo ovu građevinsku dozvolu za složenu građevinu. Dakle, da počne prva faza. Međutim, u budžetu ove godine, ne da nije osigurano, nego i ono što je ostalo novac oni su nam uzeli. Ostalo je samo pet miliona. A najvažnije stvari su urađene i onda se stalo. Dakle, to je čitava priča”, navodi.
Ističe da je 2022. godine očekivao da će se značajni projekti nastaviti i dodao da je najvažniji projekat upravo izgradnja aerodroma u Bihaću.
“Međutim, kao što sam rekao, to nije išlo i nije niti jednom na nivou Federacije nije održan niti sastanak na kojem bi se vidjelo kako će se dalje raditi i kakva je dinamika u aerodromu. To je jednostavno prepušteno nama, a mi bez podrške Federacije ne možemo ništa od toga uraditi. Dakle, mi smo na početku mandata imali oko 15 do 20 miliona KM na računu”, rekao je.
Dodao je da je potrebno da se osiguraju sredstva za prvu fazu građevinskih radova.
“Međutim, da bi se uradila pista za prvu fazu, da bi to bila cjelina, treba da bude 18 miliona KM. Međutim, ta sredstva nisu osigurana i ono što mene najviše zabrinjava je što mi nismo naišli na dobru volju sada u Vladi Federacije, ni na podršku što se tiče razgovora o projektu, a tek da se upravlja projektom kao što je to urađeno u vrijeme Fadila Novalića, kada je bio projektni tim u Vladi Federacije. Četiri godine to sada stoji i mi očekujemo sada da se to pokrene”, zaključio je.