Vlada Federacije Bosne i Hercegovine tvrdi da je u Tuzlanski kanton za dvije i po godine uložila 1,68 milijardi KM, ali ovaj najmnogoljudniji i privredno najpotentniji kanton i dalje nema ni metar autoputa ili brze ceste te su ključni projekti ostali samo na nivou iluzornih obećanja.
Tuzlanski kanton, uprkos tome što je najmnogoljudniji u Federaciji BiH i jedan od najznačajnijih privrednih centara države i dalje nema nijedan kilometar autoputa, niti brze ceste.
Dok ključni saobraćajni projekti godinama ostaju na nivou najava i planova, iz Vlade FBiH je saopćeno da je u periodu od 2023. godine do danas u Tuzlanski kanton uloženo 1,68 milijardi konvertibilnih maraka, piše Klix.
Naime, članovi Vlade FBiH održali su u Tuzli radno-konsultativni sastanak o ulaganjima i finansijskoj podršci Tuzlanskom kantonu u periodu od 2023. godine do danas.
Federalni premijer Nermin Nikšić predstavio je informaciju, prema kojoj su ukupna ulaganja Vlade FBiH i institucija u ovom periodu iznosila 1.68 milijardi KM.
Kako je vidljivo iz informacije, najveći dio ulaganja u Tuzlanski kanton u posljednje dvije i po godine odnosio se na sektor energije, rudarstva i industrije, gdje je, prema podacima Vlade FBiH, usmjereno više od 535 miliona KM, dok je ukupna podrška federalnih institucija, javnih preduzeća i fondova dostigla spomenutih 1,68 milijardi KM.
Navedeni iznos odnosi se na ulaganja u infrastrukturu, privredu, energetiku, socijalnu zaštitu, obrazovanje, kulturu, sport, zaštitu okoliša, zapošljavanje, povratak i podršku boračkoj populaciji.
“Informacija obuhvata rashode i transfere federalnih ministarstava, javnih preduzeća i institucija u čijoj nadležnosti je realizacija razvojnih programa, projekata infrastrukture, socijalne zaštite, zapošljavanja, obrazovanja, kulture i sporta, zaštite okoliša te podrške raseljenim osobama i boračkoj populaciji na području TK”, navedeno je iz Vlade FBiH.
Najveća pojedinačna ulaganja, prema podacima Vlade FBiH, odnose se na sektor energije, rudarstva i industrije. U ovom segmentu realizirano je ukupno 535 miliona KM, pri čemu se najveći dio odnosi na ulaganja Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH u proizvodne i distributivne objekte na području Tuzlanskog kantona.
Saobraćajna infrastruktura, međutim, ostaje jedna od najvećih slabosti ovog kantona. Iako je Vlada FBiH navela da su ulaganja u ovu oblast iznosila 193,8 miliona KM kroz Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Autoceste FBiH i Ceste FBiH, najveći strateški projekti još nisu ugledali realizaciju.
Naime, Tuzlanski kanton, koji ima više od 430 hiljada stanovnika i predstavlja jedno od najvažnijih industrijskih i ekonomskih područja u Bosni i Hercegovini i dalje je bez autoputa i brze ceste.
Projekti poput povezivanja Tuzle sa Sarajevom i ostatkom Federacije BiH godinama se najavljuju, izrađuju se planovi i obećavaju rokovi, ali konkretni kilometri moderne brze saobraćajnice još nisu izgrađeni.
Među ostalim izdvajanjima koja je Vlada FBiH navela jeste 193,8 miliona KM za saobraćajnu infrastrukturu, 188,3 miliona KM kroz podršku radu i socijalnoj politici, 85,6 miliona KM za poljoprivredu te 259 miliona KM za boračku populaciju.
Za podršku privredi Tuzlanskog kantona kroz programe Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta izdvojeno je 17,1 milion KM grant sredstava.
Iz Vlade FBiH posebno su istakli i ulaganja u energetsku infrastrukturu, navodeći da je kroz Elektroprivredu BiH realizirano 375,6 miliona KM investicija, dok je za projekat gasovoda Kladanj–Tuzla u okviru Južne interkonekcije planirano ulaganje od 120 miliona KM.
“Vlada Federacije BiH će nastaviti s realizacijom razvojnih programa, projekata i transfera u korist svih građana Federacije BiH, u skladu sa fiskalnim mogućnostima i strateškim prioritetima razvoja Federacije Bosne i Hercegovine”, poručeno je iz Vlade FBiH.
Ipak, ključni razvojni izazov Tuzlanskog kantona ostaje pitanje saobraćajne povezanosti. Uprkos milionima koji se navode kroz različite transfere i projekte, privredni centar ovog dijela zemlje i dalje čeka ozbiljan infrastrukturni iskorak.
Bez autoputa ili brze ceste, ekonomski potencijal kantona ostaje ograničen, dok se strateški projekti godinama zadržavaju na papiru i političkim obećanjima.