Fakultet u Bihaću vodi dekan sa doktoratom stečenim na univerzitetu kojem je zabranjen rad

Na čelu jednog od državnih fakulteta u Bihaću nalazi se dekan čije je najviše akademsko zvanje stečeno na nekadašnjem privatnom Univerzitetu “Philip Noel-Baker” u Sarajevu, ustanovi koja je prije više od decenije bila u središtu brojnih kontroverzi, inspekcijskih postupaka i medijskih izvještaja o zakonitosti rada, objavio je portal Crna-Hronika.

Prema ranijim medijskim objavama, Univerzitet “Philip Noel-Baker” bio je predmet policijskih i inspekcijskih aktivnosti, a nakon toga ostao je bez dozvole za rad i prestao djelovati.

O tim događajima izvještavali su brojni mediji, dok su nadležne institucije vodile postupke u vezi s njegovim radom.

Dodatnu pažnju izaziva činjenica da je još 2012. godine objavljen inspekcijski nalaz prema kojem je jedna doktoraska disertacija na tom univerzitetu odbranjena u periodu kada su postojale ozbiljne dileme o njegovom statusu i zakonitosti rada.

Prema podacima iz Registra zaposlenih u javnom sektoru Unsko-sanskog kantona, aktuelni dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću vodi se kao redovni profesor i doktor ekonomskih nauka, a kao ustanova na kojoj je stečeno najviše akademsko zvanje naveden je Internacionalni univerzitet “Philip Noel-Baker” – Fakultet menadžmenta Sarajevo, piše portal Crna-Hronika.

Slučaj otvara pitanje kriterija koji se primjenjuju u visokom obrazovanju, posebno kada je riječ o osobama koje danas odlučuju o izboru nastavnika, napredovanju profesora, kvalitetu nastave i akademskim standardima na javnim univerzitetima finansiranim novcem građana.

Podsjetimo, Univerzitet u Bihaću svoju prvu institucionalnu akreditaciju dobio je 2015. godine, nakon čega je nastavio razvijati sistem osiguranja kvaliteta i akademskih standarda.

U javnosti se zbog svega nameću brojna pitanja: da li su nadležne institucije ikada izvršile reviziju diploma stečenih na ustanovama koje su bile predmet sporova, postoje li jednaki kriteriji za sve nosioce akademskih zvanja i da li se prema javnim funkcionerima u visokom obrazovanju primjenjuju isti standardi kao prema ostalim zaposlenima.

Ova pitanja prevazilaze slučaj jedne osobe ili jednog fakulteta. Ona se tiču povjerenja građana u sistem visokog obrazovanja i vjerodostojnosti akademskih institucija koje obrazuju buduće generacije i odlučuju o naučnim i nastavnim karijerama.