Dugo najavljivani projekat izgradnje Aerodroma Bihać ulazi u novu fazu. Federacija Bosne i Hercegovine započela je pripremne radove za nastavak izgradnje poletno-sletne staze. Andrijana Katić, federalna ministrica prometa i komunikacija, izjavila je za Fenu da radovi predstavljaju početak “Faze 1A” projekta, čiju realizaciju provodi javno preduzeće JP “Aerodrom Bihać”. Dalja izgradnja odvijat će se fazno, kazala je, ovisno o raspoloživosti buudžetskih sredstava i ispunjavanju regulatornih uslova, piše prtal Forbes.ba
Prema aktuelnoj projektnoj dokumentaciji, ukupna procijenjena vrijednost projekta izgradnje aerodroma iznosi približno 170 miliona KM (oko 87 miliona eura), a finansirat će se putem kapitalnih i tekućih transfera iz federalnog budžeta, preko Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.
U razdoblju od 2017. do 2025. godine, bh. entitet FBiH je za projekt odobrila ukupno 84,3 miliona KM (oko 43 miliona eura), od čega 82,9 miliona KM kapitalnih transfera i 1,37 miliona KM tekućih transfera. Od tog iznosa, do kraja 2025. godine isplaćeno je i utrošeno samo 21,1 milion KM (oko 10,8 miliona eura).
“Odobrena sredstva korištena su za provedbu eksproprijacije i otkupa zemljišta, pretvaranje zemljišta u građevinsko, izradu aeronautičke studije, idejne i glavne projektne dokumentacije, geotehničkih istraživanja i revizija, izgradnju testne dionice poletno-sletne staze, pristupne infrastrukture te druge aktivnosti potrebne za pripremu izgradnje aerodroma”, kazala je Katić za Fenu.
Kamen temeljac za izgradnju Bihaćkog aerodroma položen je 2015. godine, s ciljem da se riješi saobraćajna izolacija Unsko – sanskog kantona, ekonomski i turistički strateški važna regija za BiH.
“Ideja je bila da se pokuša napraviti aerodromska infrastruktura koja bi premostila ove barijere“, kazao je ranije za Forbes BiH direktor aerodroma Anel Hadžić.
Da ovo nije projekat samo Bihaća, nego projekat od interesa za Federaciju BiH“, kazao je za Forbes BiH i gradonačelnik grada Bihaća Elvedin Sedić, naglašavajući: „Ovo Grad ne može iznijeti sam.“
Iako je politička podrška postojala, realizaciju su, kako nam je pojašnjeno, usporavale zakonske prepreke, a najveći problem su bile neusaglašenosti tri zakona, o eksproprijaciji, poljoprivrednom zemljištu i građenju.
Poseban izazov predstavljalo je prenamjenjivanje poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Za razliku od Autocesta FBiH, koje imaju poseban zakon i bržu proceduru, Aerodrom Bihać morao je prolaziti kroz složene procedure.
Istovremeno, na terenu je trebalo riješiti ogroman administrativni posao. Grad Bihać je eksproprisao više od 500 nekretnina, sa nekoliko hiljada vlasnika širom svijeta.
Danas, tvrdi Hadžić, situacija je bitno drugačija. Aerodrom ima pravosnažnu urbanističku saglasnost i pravosnažno odobrenje za građenje koje omogućava faznu izgradnju.
Završni sloj piste, pojašnjava, prema troškovniku iz 2026. godine, iznosi oko 18 miliona KM.
Međunarodni aerodrom Bihać nalazi se na lokaciji Sportskog aerodroma Golubić, izgrađenog osamdesetih godina prošlog stoljeća. Planirani aerodrom je kategorije 4C, sa pistom dužine 1.800 metara i mogućnošću produženja na 2.100 metara, što omogućava prihvat mlaznih aviona do 140 sjedišta i letove u radijusu do 1.500 kilometara.
To znači povezivanje sa kompletnom Evropom, uključujući Istanbul i Tursku, što je, prema riječima uprave, strateški važno zbog dijaspore i turističkog potencijala.
Projekcije govore o 300.000 do 400.000 putnika godišnje, oslanjajući se na dijasporu, razvoj turizma i blizinu Nacionalni park Una, ali i hrvatskih Plitvica.