Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zasjedat će danas u Sarajevu na hitnoj sjednici sa samo dvije tačke dnevnog reda, a pred delegatima će se naći Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH.
Iako ova dva zakona predstavljaju ključne preduvjete za otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom, njihovo današnje razmatranje dolazi u jeku duboke političke neizvjesnosti i predizbornih kalkulacija.
I tok i ishod sjednice pod velikim upitnikom
Obeshrabrujuća je činjenica da su se ovi zakoni trebali usvojiti još prije više od godinu dana, no u parlamentarnoj proceduri ova dva prijedloga zvanično ‘tapkaju u mjestu’ od decembra prošle godine. U međuvremenu bilo je pokušaja da se od drugih predlagača ovi zakoni usvoje i u Predstavničkom domu PSBiH.
Paradoks današnje sjednice ogleda se u činjenici da se ovi prijedlozi nalaze pred delegatima, svega dva i po mjeseca prije održavanja općih izbora.
Isti ti zakoni mjesecima su bili taoci blokada od SNSD-a i HDZ-a BiH, koji su opstruirali rad ovog zakonodavnog tijela i kada su se ove tačke formalno nalazile na dnevnom redu proteklih sjednica.
S obzirom na to da je održavanje sjednica u proteklih godinu i po dana postalo potpuno nepredvidivo, prvenstveno zbog prakse razbijanja kvoruma od SNSD-a i HDZ-a BiH kad god im ponuđeni dnevni red nije bio po volji, i održavanje i ishod današnjeg zasjedanja ostaju pod velikim znakom pitanja.
Tekstove ova dva zakona izvorno je pripremilo Ministarstvo pravde BiH na čijem je čelu HDZ-ov ministar Davor Bunoza, ali su predlagači zakona formalno članovi Kolegija Doma naroda Kemal Ademović, Nikola Špirić i Dragan Čović.
Zakoni su daleko od evropskih standarda
Što se tiče sadržaja samih zakona oni su već pretrpjeli teške kritike i uprkos tome što ih zovu evropskima, prema dosadašnjim ocjenama daleko su od evropskih standarda.
Prijedlog zakona o VSTV-u BiH mijenja strukturu ovog krovnog pravosudnog tijela povećavajući broj članova sa 15 na 20, ali na način da uvodi stroge etničke i entitetske kvote, što je već ocijenjeno političkom podjelom pravosuđa.
Dodatni alarm izazvala je odredba koja omogućava članovima VSTV-a da stupe na dužnost prije završetka provjere njihovih imovinskih kartona
Cijelu ovu predstavu za javnost najplastičnije razotkrivaju odredbe koje primjerice u Zakonu o Sudu BiH kažu da se u roku od godinu dana mora donijeti potpuno novi zakon, pa ovaj ako bi i bio usvojen znači da je privremeno i prijelazno rješenje, a kod Zakona o VSTV-u stoji da će se zakon početi primjenjivati tek po isteku godine dana od dana stupanja na snagu.
Tako ispada da se jedan zakon usvaja odmah kako bi se udovoljilo zahtjevima Evropske komisije, ali se sve njegove stroge reforme i antikorupcijski mehanizmi svjesno zamrzavaju na punih dvanaest mjeseci, a drugi će se ponovo dorađivati i usvajati ponovo za godinu.
Na kraju, ono što u potpunosti raskrinkava ‘hitnost’ ove sjednice jeste sama parlamentarna procedura i nemogući rokovi. Čak i ako delegati danas podignu ruke, ovi zakoni pred sobom imaju tek prvo čitanje, nakon čega slijedi amandmanska faza i drugo čitanje, da bi se tek potom Predstavnički dom izjašnjavao o ta dva zakona .
S obzirom na to da su do općih izbora ostala svega dva i po mjeseca, a da parlamentarci tradicionalno u mjesecu izborne kampanje ‘zamrzavaju’ rad jasno je da su skoro nikakve šanse da ovi zakoni u ovom mandatu ugledaju svjetlo dana.
Današnje zasjedanje stoga je samo skupo plaćena predstava.