General Dreković: Oficir koji se suprotstavio izdaji Fikreta Abdića i udario temelje Petog korpusa Armije RBiH

General Ramiz Dreković (70) umro je danas na Kliničkom centru u Sarajevu. Tokom svoje bogate vojničke karijere komandovao je Petim i Četvrtim korpusom Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Odlazak svakog generala Armije Republike Bosne i Hercegovine podsjetnik je na ljude koji su imali važnu ulogu u odbrani zemlje i njenom novijem historijskom razvoju. Među njima je i general Ramiz Dreković, koji je dao značajan doprinos u organizaciji i vođenju odbrane tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Nakon što je tokom agresije na Republiku Hrvatsku napustio Jugoslavensku narodnu armiju (JNA) u činu kapetana, Dreković krajem 1991. godine dolazi na područje koje će tokom rata postati poznato kao Bihaćki džep.

Po dolasku u Cazinsku krajinu stavlja se na raspolaganje grupama koje učestvuju u organizaciji otpora u okviru Teritorijalne odbrane BiH. U tom periodu njegov vojni i stručni angažman imao je važnu ulogu u stvaranju organizacijske osnove budućeg Petog korpusa Armije RBiH.

U vrijeme kada su se stvarali prvi temelji budućeg korpusa, broj raspoloživih pušaka mjerio se stotinama, a artiljerijskih cijevi bilo je svega nekoliko. Uz nedostatak naoružanja, jedan od najvećih izazova bio je i manjak profesionalnog vojnog kadra.

Nakon uspostavljanja vojne strukture unutar Unsko-sanske operativne grupe, Dreković se profilirao kao jedan od ključnih vojnih autoriteta sposobnih da u izuzetno složenim ratnim okolnostima organizuje liniju odbrane uz uspostavljanje funkcionalne pozadine.

Formiranjem prvih brigada i razvojem sve složenije vojne organizacije na području Cazinske krajine, koja se od ljeta 1992. godine nalazila u potpunoj blokadi, Unsko-sanska operativna grupa odlukom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine prerasta u Peti korpus Armije RBiH.

Kao komandant Petog korpusa rukovodio je odbranom Bihaćkog džepa, dok su jedinice Armije RBiH, uz odbrambena dejstva, nastojale zaplijeniti materijalno-tehnička sredstva neophodna za jačanje vlastitih kapaciteta i pripremu budućih oslobodilačkih operacija.

Prema svjedočenjima njegovih saradnika, njegov odnos prema oficirima i vojnicima bio je neposredan, zbog čega su ga mnogi opisivali kao komandanta koji je više vremena provodio na terenu nego u štabu. Ličnim primjerom nastojao je graditi disciplinu i unapređivati organizaciju jedinica koje su u velikoj mjeri činili ljudi bez prethodnog vojnog iskustva.

U periodu kada je Peti korpus stabilizirao linije odbrane, uspostavljena namjenska proizvodnja u pozadini i osigurani uslovi za dopremanje ratnog materijala, situacija u Bihaćkom okrugu postala je znatno stabilnija. Međutim, u jesen 1993. godine izbijanjem sukoba sa snagama Fikreta Abdića otvoren je novi front koji je dodatno usložnio položaj Petog korpusa.

Izbijanjem međumuslimanskog sukoba u jesen 1993. godine na području Cazinske krajine, koji je kulminirao uspostavom tzv. Autonomne pokrajine Zapadna Bosna pod vodstvom Fikreta Abdića, Peti korpus našao se u izuzetno teškoj vojnoj i političkoj situaciji.

Kasnije je u svojoj knjizi “U obruču” Dreković naveo da je godinama bio izložen kritikama zbog navodne pasivnosti prema aktivnostima Fikreta Abdića, ističući da je konačna odluka o njegovom statusu donesena u Sarajevu.

U prvim borbama nastojao je vojnim djelovanjem, uz što manje ljudskih žrtava, neutralizirati početne uspjehe snaga tzv. APZB. Već u prvim danima sukoba vraćena je teritorija Cazina koju su prethodno zauzele snage APZB, čime su stvoreni uslovi za nastavak operacija prema Velikoj Kladuši.

Odlukom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 14. decembra 1993. godine unaprijeđen je u čin brigadnog generala. U januaru 1994. godine na dužnosti komandanta Petog korpusa naslijedio ga je general Atif Dudaković, dok je Dreković, također odlukom Predsjedništva, upućen u Hercegovinu gdje je preuzeo komandu nad Četvrtim korpusom Armije RBiH.

Na čelu Četvrtog korpusa, nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma, težište borbenih dejstava usmjerio je prema položajima Vojske Republike Srpske, pri čemu je jedna od najznačajnijih operacija u tom periodu bila operacija “Jesen ’94”.

Ramiz Dreković rođen je 10. maja 1956. godine u mjestu Vesenići kod Tutina. Preminuo je danas u Sarajevu, u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu nakon bolesti. Vijest o njegovoj smrti za Klix.ba potvrdio je njegov advokat Mirsad Crnovršanin.