Dok nova Vlada Unsko-sanskog kantona, na čelu s premijerom Ibrahimom Dizdarićem, već počinje s radom, politička i pravna pažnja usmjerena je prema pitanju vitalnog nacionalnog interesa koje je pokrenuo Mladen Lonić, dopredsjedavajući Skupštine USK i zastupnik iz reda srpskog naroda.
Posebnu težinu aktuelnoj situaciji daje činjenica da ovo nije prvi put da Lonić zbog odluka Skupštine USK pokreće pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Gotovo identičan institucionalni spor vodio se 2017. godine, a njegov epilog stigao je pred Vijećem za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
I tada je jedan od ključnih razloga bio – zastupljenost srpskog naroda u tijelima Skupštine USK.
Šta se dogodilo 2017. godine?
Na 31. sjednici Skupštine USK, održanoj 19. maja 2017. godine, razmatrane su odluke o imenovanju privremenog Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću te izboru predsjedavajućih, zamjenika predsjedavajućih i članova radnih tijela Skupštine.
Mladen Lonić je, kao zamjenik predsjedavajućeg Skupštine USK, u ime Kluba zastupnika Srba pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Tvrdio je da pripadnici srpskog naroda nisu zastupljeni u predloženim tijelima te da je time povrijeđeno pravo Kluba zastupnika Srba da bira i bude zastupljen u tim tijelima.
Spor se dodatno odnosio na samu proceduru.
Lonić je tvrdio da, nakon što je Klub Srba pitanje proglasio vitalnim nacionalnim interesom, nije omogućeno glasanje po klubovima konstitutivnih naroda, već je Skupština nastavila s glasanjem prostom većinom.
Druga strana smatrala je da vitalni nacionalni interes nije povrijeđen i da nije bilo potrebe za takvim načinom glasanja.
Predmet je završio pred Vijećem za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda FBiH pod oznakom U-32/17.
Nakon provedenog postupka, epilog nije bio povoljan za tada donesene odluke Skupštine USK.
Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda FBiH utvrdilo je da se odlukama o imenovanju privremenog Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću i izboru rukovodstva i članova radnih tijela Skupštine USK povređuje vitalni nacionalni interes konstitutivnog srpskog naroda.
Dakle, zahtjev koji je Lonić u ime Kluba zastupnika Srba uputio prema Ustavnom sudu nije ostao samo političko upozorenje – završio je odlukom najviše ustavnosudske instance u Federaciji BiH kojom je utvrđena povreda vitalnog nacionalnog interesa.
Situacija u Unsko-sanskom kantonu danas ponovo je otvorila slično pitanje.
Nakon formiranja nove skupštinske većine i izglasavanja nepovjerenja Vladi Mustafe Ružnića, Lonić je ponovo aktivirao mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Ovoga puta sporno je, između ostalog, imenovanje novih skupštinskih tijela, odnosno pitanje zastupljenosti srpskog naroda u Komisiji za izbor i imenovanja.
Uprkos sporu koji je otvoren, nova skupštinska većina nastavila je proceduru i imenovala Vladu USK na čelu s Ibrahimom Dizdarićem.
Nova Vlada danas je održala i konstituirajuću sjednicu. Ministri su preuzeli svoje resore, a Dizdarić je poručio da je Vlada počela raditi u punom kapacitetu.
Time je nastala neuobičajena političko-pravna situacija: nova izvršna vlast već funkcioniše, dok se istovremeno vodi spor o proceduri koja je prethodila njenom izboru.
Može li se ponoviti 2017. godina?
Presuda iz 2017. godine ne znači da će Ustavni sud FBiH automatski donijeti jednaku odluku i u aktuelnom slučaju.
Svaki predmet razmatra se zasebno, na osnovu konkretnih odluka, ustavnih odredbi i provedene procedure.
Ipak, raniji slučaj predstavlja važan presedan za razumijevanje sadašnje situacije.
I tada su predstavnici većine smatrali da vitalni nacionalni interes nije povrijeđen. I tada je Lonić tvrdio da Skupština nije pravilno provela proceduru nakon zahtjeva Kluba Srba. Predmet je na kraju završio pred Ustavnim sudom FBiH, koji je utvrdio da je vitalni nacionalni interes srpskog naroda bio povrijeđen.
Devet godina kasnije Lonić ponovo koristi isti ustavni mehanizam, dok nova Vlada USK već obavlja svoje dužnosti.
Zbog toga bi odluka nadležnih ustavnosudskih institucija mogla biti jedan od ključnih događaja za daljnji rasplet političke situacije u Unsko-sanskom kantonu.
Ostaje pitanje – hoće li se historija iz 2017. godine ponoviti ili će aktuelni slučaj pred Ustavnim sudom dobiti potpuno drugačiji epilog?