Hrvatska policija objavila je nove detalje kriminalističke istrage protiv četvero osumnjičenih koje povezuje s nizom namjerno izazvanih požara na području Zadra i Zadarske županije.
Riječ je o trojici hrvatskih državljana srpske nacionalnosti, starosti 46, 45 i 42 godine, te 33-godišnjoj državljanki Poljske. Policija ih sumnjiči da su tokom 14. i 15. augusta 2026. godine namjerno izazvali požare na ukupno deset lokacija.
Prema informacijama Policijske uprave zadarske, sumnja se da je četvorka djelovala prema prethodnom planu i međusobnom dogovoru. Istražitelji vjeruju da su otvorenim plamenom, odnosno upaljačem, izazivali požare kojima su u opasnost dovodili živote ljudi i imovinu velike vrijednosti.
Požari su evidentirani na Bilom Brigu u Zadru te na područjima Zemunika Donjeg, Galovca, Donjih Biljana, Zapužana, Zemunika, Zagrada, Lišana Tinjskih, Škabrnje i Benkovca.
Dosadašnjim uviđajem utvrđeno je da je na Bilom Brigu potpuno izgorio parkirani automobil u vlasništvu 53-godišnjaka, dok su između Škabrnje i Zemunika Donjeg u masliniku 48-godišnjeg vlasnika izgorjela 43 stabla maslina.
U gašenju požara učestvovali su vatrogasci uz pomoć zračnih snaga, dok se ukupna materijalna šteta još utvrđuje.
Četvero osumnjičenih uhapšeno je 15. augusta nakon 20 sati. Policija ih je locirala u automobilu zadarskih registarskih oznaka nakon dojave građana koji su prijavili paljenje vatre uz cestu na širem području Benkovca.
Nakon hapšenja uslijedile su dodatne istražne radnje. Na osnovu naloga sudije istrage Županijskog suda u Zadru pretraženi su domovi, druge prostorije i vozila kojima su se osumnjičeni koristili.
Kod 42-godišnjaka policija je pronašla i oduzela poluautomatsku pušku i 44 komada pripadajuće municije, dok su od 46-godišnjaka oduzeti pištolj i više mobilnih uređaja.
Svo četvero predano je pritvorskom nadzorniku Policijske uprave zadarske, a krivična prijava dostavljena je nadležnom državnom tužilaštvu.
Kriminalistička istraga i provođenje dokaznih radnji se nastavljaju, a konačna pravna kvalifikacija djela zavisit će od činjenica koje istražitelji i tužilaštvo utvrde.
Upravo bi konačna pravna kvalifikacija mogla biti ključna za visinu kazne koja prijeti osumnjičenima.
Prema hrvatskom Kaznenom zakonu, ukoliko se utvrdi da je namjernim izazivanjem požara nastala imovinska šteta velikih razmjera ili je neka osoba teško povrijeđena, za teže oblike krivičnog djela predviđene su višegodišnje zatvorske kazne.
Ako bi kao posljedica takvog djela nastupila smrt jedne ili više osoba, zakonom su predviđene još strožije sankcije.
U ovom slučaju policija je već potvrdila da je potpuno izgorio jedan automobil i da su uništena 43 stabla maslina, dok konačan iznos štete nastale na deset lokacija još nije poznat.
Posebnu pažnju izazvale su informacije hrvatskih medija prema kojima istražitelji provjeravaju postoje li u ovom slučaju i elementi krivičnog djela terorizma.
Takva kvalifikacija predstavljala bi značajno ozbiljniji pravni okvir. Hrvatski Kazneni zakon među radnjama koje mogu predstavljati terorizam navodi i izazivanje požara kojim se ugrožavaju ljudski životi.
Međutim, samo namjerno izazivanje požara nije dovoljno da bi neko automatski bio optužen za terorizam.
Za takvu kvalifikaciju potrebno je dokazati i poseban cilj počinioca, poput ozbiljnog zastrašivanja stanovništva ili ozbiljnog narušavanja političkih, ustavnih, ekonomskih ili društvenih struktura države.
Za osnovni oblik krivičnog djela terorizma u Hrvatskoj predviđena je kazna zatvora od tri do 15 godina.
Zbog toga će nastavak istrage biti od presudnog značaja. Četvorka se trenutno povezuje s čak deset požara u svega dva dana, ali će tek tužilaštvo, na osnovu prikupljenih dokaza, odlučiti za koja će ih krivična djela konačno teretiti.