Nakon Općih izbora 2026. godine, u Unsko-sanskom kantonu otvara se pitanje formiranja nove skupštinske većine i sastava buduće Vlade USK. Prema dostavljenim izbornim podacima, najveći broj mandata osvojila je Stranka demokratske akcije (SDA), dok će za formiranje vlasti biti potrebni razgovori i dogovor više političkih subjekata.
Prema navedenim podacima, SDA je osvojila deset mandata, Narodni evropski savez (NES) šest, Socijaldemokratska partija (SDP) četiri, POMAK tri, Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) i Demokratska fronta (DF) po dva, Laburistička stranka dva, dok je Narod i pravda (NiP) osvojio jedan mandat.
Skupština Unsko-sanskog kantona broji 30 zastupnika, a za formiranje skupštinske većine potrebno je najmanje 16 glasova.
Jedna od mogućih kombinacija o kojoj se govori u političkim krugovima uključuje SDA, POMAK, SBiH i DF. Ove četiri stranke zajedno bi imale 17 zastupnika, što bi bilo dovoljno za formiranje većine.
U takvom odnosu snaga DF bi, sa svoja dva zastupnika, mogao imati značajnu ulogu u pregovorima, budući da bi SDA, POMAK i SBiH zajedno imali 15 mandata. Ipak, postoje i druge matematički moguće kombinacije, pa se konačan sastav buduće većine ne može unaprijed utvrditi.
Jedno od pitanja koje bi se moglo otvoriti tokom razgovora o formiranju vlasti jeste izbor premijera Unsko-sanskog kantona.
U političkim krugovima spominje se mogućnost da Nijaz Hušić ponovo preuzme funkciju premijera, iako je prema dostavljenim informacijama osvojio mandat u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.
Ukoliko bi došlo do takvog razvoja događaja, otvorilo bi se i pitanje popunjavanja njegovog mjesta u federalnom parlamentu, u skladu s važećim izbornim propisima.
U ovom kontekstu spominje se i Asim Kamber, ali za sada nema potvrđenih informacija o eventualnom dogovoru ili kadrovskim rješenjima unutar SDA.
Pored premijerske pozicije, važan dio eventualnih koalicionih pregovora mogla bi biti raspodjela resora u Vladi Unsko-sanskog kantona.
Prema nezvaničnim informacijama iz političkih krugova, među resorima o kojima bi se moglo razgovarati nalaze se Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo finansija, Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva te Ministarstvo za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida.
Za poziciju ministra unutrašnjih poslova u pojedinim političkim kombinacijama spominje se Ibrahim Dizdarić, dok se istovremeno navodi mogućnost da bi interes za ovaj resor mogao pokazati i DF.
Kada je riječ o Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, jedna od mogućnosti jeste nastavak dosadašnjeg kadrovskog rješenja, pri čemu se spominje Edvin Alijanović.
Ministarstvo za pitanja boraca također bi moglo biti predmet razgovora između mogućih koalicionih partnera, dok bi raspodjela finansija, zdravstva i privrede zavisila od ukupnog političkog dogovora.
U kontekstu Ministarstva privrede spominje se i pitanje eventualnog nasljednika Samre Mehić, ukoliko ona preuzme zastupničku dužnost u Skupštini USK.
Sve navedene mogućnosti zasad predstavljaju nezvanične informacije i političke procjene, a ne potvrđene odluke stranaka.
Uz sastav Vlade USK, u političkim krugovima spominju se i pitanja budućeg upravljanja pojedinim javnim ustanovama i preduzećima.
Među njima su Zavod zdravstvenog osiguranja USK i Radio-televizija Unsko-sanskog kantona, kao i druge institucije čije rukovodstvo imenuju nadležni organi.
Prema nezvaničnim navodima, pojedini politički subjekti mogli bi pokazati interes za određene upravljačke pozicije. Međutim, eventualni politički dogovori moraju biti provedeni u skladu sa zakonskim procedurama i nadležnostima institucija.
U narednom periodu očekuje se jasnija slika o mogućim političkim partnerstvima i sastavu buduće kantonalne vlasti.
Stranke mogu voditi preliminarne razgovore i prije završetka svih izbornih procedura, dok formalno konstituiranje novog saziva Skupštine i izbor Vlade moraju biti provedeni u skladu s propisima.
Iako SDA prema dostavljenim rezultatima ima najveći broj mandata, konačan sastav vlasti zavisit će od spremnosti političkih subjekata da postignu dogovor o zajedničkom djelovanju, programskim prioritetima i kadrovskim rješenjima.
Za sada nijednu od mogućih koalicionih kombinacija ne treba smatrati konačnom, a više informacija očekuje se nakon zvanične potvrde izbornih rezultata i konkretnih dogovora između stranaka.