Slovenija je usvojila zakon kojim se uspostavlja novi sistem za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, poznat kao SKOK, a njegovo formiranje otvorilo je i pitanje porijekla imovine koja se dovodi u vezu s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom i osobama iz njegovog okruženja.
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Zijad Bećirović smatra da bi upravo provjera kapitala povezanog s Dodikom mogla predstavljati jedan od prvih velikih testova za slovenačke institucije.
Govoreći za BN televiziju, Bećirović je iznio tvrdnje o značajnom političkom i finansijskom utjecaju Milorada Dodika u Sloveniji, navodeći da se u javnosti spominje imovina vrijedna čak tri milijarde eura.
Prema njegovim riječima, slovenačke vlasti trebale bi pokazati spremnost da istraže porijeklo sumnjivog kapitala i eventualne finansijske tokove povezane s političkim i poslovnim krugovima iz regiona.
Državni zbor Slovenije usvojio je 24. septembra 2026. godine Zakon o specijalizovanim organima za korupciju i organizovani kriminal (ZSOKOK), čija je primjena predviđena od 1. jula 2027. godine.
Novi institucionalni okvir u javnosti se poredi s hrvatskim USKOK-om, a cilj mu je efikasnije postupanje u složenim predmetima korupcije i organizovanog kriminala.
Bećirović je ocijenio da bi provjera navoda o Dodikovoj imovini mogla pokazati koliko su slovenačke vlasti spremne suočiti se s mogućim nezakonitim finansijskim aktivnostima.
Direktor IFIMES-a govorio je i o Dodikovim političkim vezama u Sloveniji, tvrdeći da je predsjednik SNSD-a lobirao kod Janeza Janše radi ukidanja ranije uvedenih sankcija.
Ipak, važno je naglasiti da tvrdnje o imovini vrijednoj tri milijarde eura nisu predstavljene kao sudski utvrđene činjenice, niti je potvrđeno da je zbog tih navoda pokrenuta konkretna istraga protiv Dodika.
Hoće li slovenačke institucije u budućnosti provjeravati porijeklo kapitala koji se povezuje s Dodikom i njegovim okruženjem, zavisit će od dostupnih dokaza, zakonskih osnova i postupanja nadležnih organa.