Unsko-sanski kanton nalazi se pred značajnom administrativnom promjenom koja bi mogla donijeti potpuno drugačiju sliku lokalne samouprave u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Nakon najnovije odluke Vlade Federacije BiH, Krajina bi uskoro mogla imati čak pet gradova, dok bi samo tri lokalne zajednice zadržale status općine.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je 20. oktobra 2026. godine, na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, utvrdila prijedloge zakona o gradovima Sanski Most i Velika Kladuša. Time je napravljen važan korak prema promjeni njihovog dosadašnjeg administrativnog statusa.
Ipak, riječ je tek o prijedlozima zakona koji moraju proći parlamentarnu proceduru, pa ove dvije lokalne zajednice još nisu zvanično dobile status grada.
Ova odluka otvara zanimljivo pitanje: kako će izgledati nova administrativna mapa Unsko-sanskog kantona, koje lokalne zajednice već imaju status grada, a koje će i dalje ostati općine?
Unsko-sanski kanton trenutno ima osam jedinica lokalne samouprave, od kojih su tri grada i pet općina. Zvanični status grada već imaju Bihać, Cazin i Bosanska Krupa.
Bihać, kao administrativno sjedište Unsko-sanskog kantona, status grada dobio je 2014. godine. Cazin se gradovima pridružio 2017. godine, dok je Bosanska Krupa status grada stekla 2022. godine.
Ukoliko prijedlozi zakona o gradovima Sanski Most i Velika Kladuša budu usvojeni u Parlamentu Federacije BiH i stupe na snagu, ove dvije općine pridružit će se postojećim gradovima.
To znači da bi Unsko-sanski kanton imao pet gradova: Bihać, Cazin, Bosansku Krupu, Sanski Most i Veliku Kladušu.
Istovremeno, status općine zadržale bi samo tri lokalne zajednice – Bužim, Ključ i Bosanski Petrovac.
Upravo je taj podatak posebno zanimljiv, jer bi Unsko-sanski kanton prvi put imao više gradova nego općina. Od ukupno osam lokalnih zajednica, njih pet imalo bi gradski status, dok bi preostale tri nastavile funkcionisati kao općine.
Međutim, postavlja se pitanje šta dobijanje statusa grada zapravo znači za građane i koliko se time mijenja svakodnevni život lokalne zajednice.
Prije svega, riječ je o promjeni pravnog i administrativnog statusa. Dosadašnji općinski organi vlasti organizovali bi se kao gradski, pa bi umjesto općinskog načelnika i Općinskog vijeća lokalnu samoupravu predstavljali gradonačelnik i Gradsko vijeće, u skladu s odgovarajućim zakonskim rješenjima.
Promjena statusa ne podrazumijeva automatsko proširenje teritorije niti pripajanje okolnih mjesta. Prema prijedlozima Federalne vlade, budući gradovi Sanski Most i Velika Kladuša obuhvatali bi ista naseljena mjesta koja se trenutno nalaze u sastavu ovih općina.
Također, dobijanje statusa grada samo po sebi ne garantuje veći budžet, nova radna mjesta ili dodatne investicije. Takvi rezultati zavise od razvojnih projekata, privrednih aktivnosti, raspoloživih sredstava i rada lokalnih vlasti.
S druge strane, gradski status može imati institucionalni i razvojni značaj, posebno kada je riječ o predstavljanju lokalne zajednice, saradnji s drugim gradovima i planiranju budućeg razvoja.
Posebnu pažnju privlači činjenica da bi Bužim, Ključ i Bosanski Petrovac ostali jedine tri općine u Unsko-sanskom kantonu.
To, međutim, ne znači da su ove lokalne zajednice trajno isključene iz mogućnosti dobijanja statusa grada. Njihov eventualni prelazak iz općine u grad zavisio bi od ispunjavanja zakonskih uslova i provođenja odgovarajuće procedure.
Važno je naglasiti i da status općine ne znači manju vrijednost ili značaj određene lokalne zajednice. Bužim, Ključ i Bosanski Petrovac imaju vlastite privredne, historijske, kulturne i prirodne potencijale, a njihov budući razvoj ne zavisi isključivo od administrativnog naziva.
Najnoviji potez Federalne vlade tako otvara širu raspravu o administrativnoj organizaciji Krajine i kriterijima prema kojima pojedine lokalne zajednice dobijaju status grada.
Dok Bihać, Cazin i Bosanska Krupa već imaju gradski status, Sanski Most i Velika Kladuša čekaju konačnu odluku federalnih parlamentaraca.
Prijedlozi zakona trebali bi biti razmatrani po skraćenom postupku, ali njihovim utvrđivanjem na Vladi FBiH postupak još nije završen. Za konačno proglašenje gradova potrebno je usvajanje zakona u oba doma Parlamenta Federacije BiH i njihovo stupanje na snagu.
Ukoliko se to dogodi, Krajina će dobiti novu administrativnu sliku s pet gradova i tri općine.
Ostaje otvoreno pitanje hoće li u budućnosti i Bužim, Ključ te Bosanski Petrovac krenuti putem kojim su već prošli Bihać, Cazin i Bosanska Krupa, a kojim sada žele krenuti Sanski Most i Velika Kladuša.
Jedno je sigurno: eventualnim usvajanjem novih zakona administrativna mapa Unsko-sanskog kantona značajno bi se promijenila, ali će stvarni značaj tih promjena za građane zavisiti od konkretnih rezultata i razvoja lokalnih zajednica.