Izrael bi se mogao suočiti s velikim političkim preokretom nakon parlamentarnih izbora održanih u utorak, 27. oktobra. Prve izlazne ankete pokazuju da blok izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zaostaje za opozicijom, dok bi arapske stranke mogle imati presudnu ulogu u formiranju buduće vlasti.
Nakon zatvaranja birališta u 22 sata po lokalnom vremenu, izraelski mediji objavili su prve projekcije raspodjele mandata u Knessetu, parlamentu koji broji 120 zastupničkih mjesta.
Prema izlaznoj anketi izraelske televizije Kanal 13, opozicioni blok predvođen Gadijem Eisenkotom mogao bi osvojiti 53 mandata, dok bi Netanyahuov desničarski i vjerski blok dobio 50 zastupničkih mjesta.
Posebnu pažnju privlači rezultat arapskih stranaka, kojima se predviđa ukupno 17 mandata. Upravo bi njihov politički utjecaj mogao postati jedan od ključnih faktora u pregovorima o sastavljanju nove izraelske vlade.
Ipak, nijedan od dva glavna bloka zasad nema potrebnu većinu od 61 zastupnika, zbog čega je formiranje vlasti neizvjesno.
Netanyahuova stranka Likud, prema projekcijama Kanala 13, ostaje pojedinačno najjača politička stranka sa 25 mandata. Slijede Ujedinjeni judaizam Tore sa sedam, dok bi Otzma Yehudit, Shas i Religijski cionizam osvojili po šest mandata.
Na drugoj strani, stranka Yashar, koju predvodi bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Eisenkot, mogla bi osvojiti 23 mandata. Stranci B’Yachad, koju predvodi bivši premijer Naftali Bennett, predviđa se 14 mandata, Demokratama devet, a stranci Yisrael Beiteinu sedam.
Prema istoj anketi, Zajednička lista arapskih stranaka osvojila bi 10 mandata, dok bi Ujedinjena arapska lista, poznata kao Ra’am, dobila sedam zastupničkih mjesta.
Slične rezultate objavila je i izraelska televizija Kanal 12, prema kojoj opozicioni blok osvaja 52 mandata, Netanyahuov 50, a arapske stranke ukupno 18.
Iako arapske stranke mogu imati značajan utjecaj na buduću parlamentarnu većinu, pitanje njihovog učešća u formiranju vlasti ostaje otvoreno. Vodeći političari glavnih blokova dosad su odbacivali mogućnost zajedničke koalicije s arapskim strankama, ali njihova podrška izvan vlade mogla bi otvoriti prostor za drugačija politička rješenja.
Izbori su održani u atmosferi dubokih političkih podjela, uz rat u Gazi, sigurnosnu situaciju i pitanje političke odgovornosti izraelskog rukovodstva kao važne teme javne rasprave.
Uprkos prednosti opozicionog bloka u prvim projekcijama, to još ne znači da je Netanyahu izgubio vlast. Konačni raspored mandata bit će poznat nakon prebrojavanja glasova, a zatim slijede mogući pregovori o sastavljanju vladajuće koalicije.
Ukoliko nijedan politički blok ne uspije osigurati dovoljnu podršku, Izrael bi se mogao suočiti s produženom političkom krizom, pa čak i novim parlamentarnim izborima.
Jedno je, međutim, jasno iz prvih izlaznih anketa: Netanyahuova politička budućnost ponovo je neizvjesna, a arapske stranke mogle bi imati mnogo značajniju ulogu nego što se očekivalo.