Velike političke promjene u Evropi, Srbiji i Sjedinjenim Američkim Državama mogle bi donijeti ozbiljne izazove Miloradu Dodiku, čiji su se međunarodni politički oslonci posljednjih mjeseci značajno promijenili.
Kako piše Slobodna Bosna, politička situacija koja se razvija nakon niza izbornih poraza Dodikovih saveznika otvara pitanje koliko će dosadašnja međunarodna podrška njegovoj politici biti održiva u narednom periodu.
Jedan od najvećih udaraca za Dodikovu međunarodnu poziciju predstavlja poraz Viktora Orbána na parlamentarnim izborima u Mađarskoj u aprilu 2026. godine. Orbán, koji je godinama bio jedan od najistaknutijih evropskih saveznika Dodika, izgubio je vlast nakon 16 godina, a pobjedu je odnijela stranka Tisza predvođena Péterom Magyarom.
Veliki preokret dogodio se i u Srbiji. Aleksandar Vučić priznao je poraz na parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra, na kojima je pobijedila lista podržana studentskim pokretom.
Vučić je godinama predstavljao jednog od najvažnijih političkih partnera vlasti u Republici Srpskoj. Iako njegov izborni poraz ne znači automatski prekid saradnje između Beograda i Banje Luke, promjena političkog odnosa snaga u Srbiji mogla bi značajno utjecati na dosadašnje veze.
Posebnu pažnju izazivaju rezultati izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, održanih 3. novembra. Demokratska stranka osvojila je većinu u oba doma američkog Kongresa, čime je otvoren prostor za snažniji parlamentarni nadzor nad politikama administracije predsjednika Donalda Trumpa.
Ovakav razvoj događaja mogao bi biti posebno značajan za Dodika, kojem su Sjedinjene Američke Države u oktobru 2025. godine ukinule sankcije. Američki kongresmeni već su ranije postavljali pitanja o okolnostima te odluke i američkoj politici prema Bosni i Hercegovini.
U septembru ove godine demokratski kongresmen Bill Keating predstavio je izvještaj u kojem se iznose ozbiljne optužbe o povezanosti pojedinih odluka američke administracije prema BiH s privatnim poslovnim interesima. Riječ je o tvrdnjama koje ne predstavljaju sudski utvrđene činjenice.
Nova većina u Kongresu, koja dužnost preuzima u januaru 2027. godine, mogla bi dodatno otvoriti ova pitanja. Ipak, eventualno ponovno uvođenje sankcija Dodiku zahtijevalo bi posebne odluke nadležnih američkih institucija.
Istovremeno, politička neizvjesnost vlada i u Izraelu, gdje Benjamin Netanyahu nakon oktobarskih izbora nema osiguranu parlamentarnu većinu. Njegov ostanak na vlasti zavisit će od pregovora o formiranju nove vlade.
Slobodna Bosna ocjenjuje da ovi događaji predstavljaju ozbiljno slabljenje međunarodne mreže političkih saveznika na koju se Dodik godinama oslanjao.
Međutim, izborni porazi njegovih partnera ne znače da je Dodik ostao bez svih međunarodnih kontakata niti da će automatski doći do promjene politike prema Republici Srpskoj.
Ono što je izvjesno jeste da se međunarodne političke okolnosti mijenjaju. Hoće li te promjene donijeti novi pritisak na Dodika i njegovu politiku prema državnim institucijama Bosne i Hercegovine, pokazat će odluke novih vlasti i institucija u narednom periodu.
Izvor: Slobodna Bosna, Reuters, AP i Ministarstvo finansija SAD-a.