Njemački kancelar, Friedrich Merz, poručio je da svi imigranti koji dolaze iz islamskih zemalja, a ne prihvataju historijsku odgovornost Njemačke za holokaust, ne mogu ostati u toj zemlji, naglašavajući da se odnos prema nacističkim zločinima i njihovom naslijeđu mora podjednako odnositi na sve koji žive u njemačkom društvu.
Ovu poruku Merz je uputio tokom prijema organiziranog u petak u Kancelarskom uredu u Berlinu za jevrejske sportiste koji su osvojili medalje na ovogodišnjim Makabijskim igrama, a njegove izjave prenijela je njemačka novinska agencija dpa.
Kancelar je tom prilikom podsjetio na historijsku odgovornost Njemačke za holokaust, ističući da ona ne predstavlja obavezu samo za njemačke državljane nego i za sve one koji su se doselili u tu zemlju.
Ova historijska odgovornost naše zemlje jednako se odnosi i na one koji u Njemačku dolaze iz islamskih zemalja. I svako ko se toga ne pridržava mora napustiti našu zemlju, izjavio je Merz.
Njegovo obraćanje uslijedilo je nakon što su jevrejski sportisti ukazali na sve izraženiji osjećaj nesigurnosti, posebno kada je riječ o javnom isticanju jevrejskih simbola. Prema izvještajima s prijema, trener košarkaške ekipe upozorio je kancelara da se njegovi igrači plaše nositi reprezentativne jakne s Davidovom zvijezdom na javnim mjestima.
Govoreći o odgovornosti njemačkog društva, Merz se pozvao na historijski govor bivšeg njemačkog predsjednika Richarda von Weizsäckera, koji je 1985. godine održao obraćanje u Bundestagu, poručivši da mlade generacije Nijemaca ne snose krivicu za holokaust, ali imaju odgovornost prema posljedicama koje su nacistički zločini ostavili iza sebe.
Merz je ocijenio da se poruka bivšeg predsjednika mora posmatrati u širem društvenom kontekstu, odnosno kao princip koji obavezuje ne samo njemačke građane nego i doseljenike koji su svoj život nastavili u toj zemlji.
To se odnosi na cijelo njemačko društvo. A ja bih, s obzirom na trenutne okolnosti, dodao da se to odnosi i na imigrante koji dolaze u Njemačku, kazao je Merz, dodajući da navedene riječi smatra nepromjenjivim.
Njegova izjava dolazi u kontekstu zabrinutosti jevrejske zajednice zbog osjećaja nesigurnosti i mogućih prijetnji prilikom javnog isticanja vjerskih i nacionalnih simbola, čime je pitanje antisemitizma i odnosa prema historijskom naslijeđu ponovo dospjelo u fokus njemačke političke javnosti.