Uoči obilježavanja 31. godišnjice parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, član Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) Kosta Čavoški založio se za ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR) i teritorijalnu podjelu Bosne i Hercegovine.
Prema njegovom mišljenju, nakon zatvaranja OHR-a predstavnici konstitutivnih naroda trebali bi bez posredovanja odlučivati o budućnosti zemlje. Riječ je o njegovim ličnim političkim stavovima, a ne institucionalnim odlukama Srbije, Republike Srpske ili BiH.
Čavoški je optužio dosadašnje visoke predstavnike za zloupotrebu položaja, nametanje zakonskih rješenja i ograničavanje nadležnosti Republike Srpske. BiH je opisao kao „promašenu državu“, ocijenivši da rad OHR-a nije doveo do njenog funkcionalnog djelovanja.
Uloga visokog predstavnika definirana je Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, a odluka o zatvaranju OHR-a uvjetovana je ispunjavanjem kriterija Vijeća za implementaciju mira.
Čavoški se također založio za proglašenje nezavisnosti Republike Srpske kada za to, prema njegovoj procjeni, nastupe povoljne okolnosti, nakon čega bi uslijedilo ujedinjenje sa Srbijom.
Njegova vizija podjele BiH podrazumijeva i pripajanje teritorija s većinskim hrvatskim stanovništvom Hrvatskoj, kao i uspostavljanje posebne države Bošnjaka.
Međutim, ustavno uređenje Bosne i Hercegovine ne predviđa mogućnost jednostranog otcjepljenja entiteta. Članom I Ustava BiH potvrđen je kontinuitet države unutar međunarodno priznatih granica, dok njenu unutrašnju strukturu čine dva entiteta – Federacija BiH i Republika Srpska.
Iz OHR-a i Misije OSCE-a ranije su upozoravali da zagovaranje secesije entiteta, kao i njegovog ujedinjenja s drugom državom, nije u skladu s dejtonskim ustavnim poretkom.
Dejtonski mirovni sporazum parafiran je 21. novembra 1995. godine u američkoj vojnoj bazi Wright-Patterson kod Daytona, a zvanično potpisan 14. decembra iste godine u Parizu.
Njime je okončan rat u Bosni i Hercegovini i uspostavljeno novo ustavnopravno uređenje zemlje. Sporazumom nije nastala nova državna zajednica, nego je potvrđeno daljnje pravno postojanje Bosne i Hercegovine kao države s dva entiteta.