Velika Kladuša treća po prihodima, posljednja po platama u USK: Šta se dešava s privredom?

Dok se Bihać i Cazin bore za titulu ekonomskog lidera Unsko-sanskog kantona, najnoviji finansijski pokazatelji otkrivaju i zanimljivu poziciju Velike Kladuše. Ova krajiška općina zauzima treće mjesto po ukupnim prihodima privrednih društava, ali podaci o platama i zaposlenosti otvaraju pitanje koliko se privredna aktivnost odražava na životni standard građana.

Prema podacima Finansijsko-informatičke agencije (FIA) za 2025. godinu, koje je analizirao poslovni portal BiznisInfo.ba, kompanije sa sjedištem u Velikoj Kladuši ostvarile su približno 480 miliona KM ukupnih prihoda.

Ispred Velike Kladuše nalaze se Cazin, čije su firme ostvarile oko 795 miliona KM prihoda, i Bihać sa približno 783 miliona KM.

To znači da kompanije iz Cazina ostvaruju oko 315 miliona KM više godišnjih prihoda od velikokladuških, dok je razlika u odnosu na Bihać približno 303 miliona KM.

Ipak, Velika Kladuša zadržava značajnu poziciju u privredi Krajine. Prema istoj analizi, privredna društva obuhvaćena pregledom zapošljavaju više od 3.100 radnika, što ovu općinu također svrstava na treće mjesto u Unsko-sanskom kantonu.

Međutim, posebno zanimljivi podaci dolaze iz statistike o prosječnim platama.

Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za statistiku za 2025. godinu, prosječna neto plata u Velikoj Kladuši iznosila je 1.280 KM, što je najniži prosjek među svim gradovima i općinama Unsko-sanskog kantona.

Poređenja radi, prosječna neto plata u Bihaću iznosila je 1.677 KM, a u Cazinu 1.318 KM. To znači da je prosječna plata u Velikoj Kladuši bila čak 397 KM niža nego u Bihaću.

Isti statistički podaci pokazuju da je Velika Kladuša tokom 2025. godine imala prosječno 5.109 zaposlenih, računajući širi obuhvat zaposlenosti, uključujući radnike u pravnim osobama i obrtima. Krajem godine evidentirane su i 5.624 nezaposlene osobe.

S druge strane, Velika Kladuša ima značajan poduzetnički potencijal. Prema evidenciji Općine Velika Kladuša, u decembru 2025. godine bilo je registrovano 489 samostalnih poduzetnika, među kojima 359 obrta.

Geografski položaj, neposredna blizina granice s Hrvatskom i pristup tržištu Evropske unije predstavljaju značajne prednosti koje bi mogle doprinijeti budućem privrednom razvoju ove općine.

Ipak, dok Cazin najavljuje nove proizvodne pogone i investicije u Poslovnoj zoni Ratkovac, pred Velikom Kladušom ostaje izazov privlačenja novih ulaganja, povećanja proizvodnje i otvaranja kvalitetnije plaćenih radnih mjesta.

Podaci pokazuju da Velika Kladuša ima značajnu privrednu bazu, ali istovremeno ukazuju na potrebu za snažnijim ekonomskim razvojem koji bi građanima donio konkretnije rezultate.

Jer, ukupni prihodi kompanija nisu isto što i dobit, niti automatski znače bolji životni standard stanovništva.

Zato se, uz podatak o 480 miliona KM prihoda, nameće i pitanje: može li Velika Kladuša u narednim godinama smanjiti razliku u odnosu na Bihać i Cazin i bolje iskoristiti svoj privredni potencijal?