Nova vlada Federacije BiH (FBiH), koju je parlament FBiH potvrdio 28. aprila, preuzela je dužnost protekle sedmice, u srijedu, 3. maja. Njen je premijer Nermin Nikšić, 63-godišnji predsjednik SDP-a BiH, piše hrvatski Nacional.
Pravnik rođen u Konjicu, gradiću između Mostara i Sarajeva, na razmeđi Hercegovine i Bosne, Nikšić je u tamošnjoj općinskoj administraciji radio do 2000. Tri ratne godine, od 1992. do 1995., proveo je kao časnik Armije BiH. Od 2000. do 2018. bio je zastupnik SDP-a BiH u Parlamentu FBiH, a tada je na izborima osvojio zastupnički mandat u Parlamentu BiH. Dužnosnik je SDP-a BiH od ranih devedesetih, a 2007. izabran je za glavnog sekretara. Ovo mu je drugi mandat na položaju premijera FBiH; prvi je započeo 2011. Tri godine kasnije, 2014., izabran je za predsjednika BiH, potvrdivši taj položaj na unutarstranačkim izborima još dvaput. Unatoč osjetljivim političkim odnosima unutar nove parlamentarne većine i na razini BiH i na razini FBiH, Nikšić nije oklijevao za Nacional prokomentirati i najosjetljivija aktualna politička pitanja u susjednoj zemlji.
NACIONAL: Usprkos svim teškoćama, izborni ciklus u BiH uspješno je okončan. Nakon više od osam godina, na temelju izbornih rezultata formirana su državna i entitetska tijela vlasti. Kako biste opisali političku situaciju u zemlji danas, nakon što su ti poslovi ipak privedeni kraju?
Formiranjem Vlade FBiH došlo je do političke promjene i stabilizacije nakon četiri godine krize i nefunkcionalnosti vlade u tehničkom mandatu. Toj vladi su nedostajala tri ministra, a njeni ključni ljudi više su vremena posvećivali vlastitoj obrani na sudovima nego obrani interesa FBiH. Postizborno razdoblje obilježeno je nepovjerenjem i radikalizacijom političke scene. Dijeljenje ljudi na patriote i izdajice od onih kojima je očuvanje fotelja vrhunac patriotizma, doseglo je vrhunac nakon izbora. Prozivali su nas oni koji su izdali građane u jeku pandemije pa su ih zatim izdali i napustili u vrijeme inflacije, puneći javnim novcem vlastite crne fondove.
Izdali su i u vrijeme migrantskog vala prepuštajući lokalne zajednice da se same nose s tim ekonomskim, političkim i populacijskim izazovom. Izdali su državu privatizacijom sigurnosnih i policijskih agencija, koje su, umjesto za zaštitu građana, koristili za uhođenje i razračunavanje s političkim neistomišljenicima i stvaranje atmosfere straha. O nekim drugim, ranijim izdajama žrtava genocida da i ne govorim. Tome je sada došao kraj. Najbolji dokaz izdaje je 500.000 raseljenih Bosanaca i Hercegovaca, koji su pobjegli od sistema koji ih je izdao i natjerao da se isele širom zapadne Evrope, one Evrope koju sada ti političari, koji bi za gram vlasti svoju zemlju poveli u izolaciju, nazivaju našim neprijateljima.
NACIONAL: Proteklih dana, međutim, izbile su ozbiljne nesuglasice među koalicijskim partnerima na nivou države BiH, koje podsjećaju na to da partneri ne dijele stratešku viziju budućnosti. Ministar odbrane Zukan Helez neuobičajeno je oštro reagirao na najavu Milorada Dodika da će izvesti policiju na entitetsku granicu. Helez je rekao da se EUFOR vraća u kasarne u Orašju i Bijeljini te da postoje operativni planovi za slučaj da policija stane na entitetsku granicu, kao i da bi to mogao biti “kraj RS-a”. Je li sve to tačno? Je li Dodik uistinu spreman izvesti policiju na granicu entiteta i je li tačno da su EUFOR i snage Federacije spremni na to reagirati oružjem?
Odnose s koalicijskim partnerima pokušavamo zasnivati na povjerenju i poštovanju. To je već dovelo do spuštanja tenzija i postupne stabilizacije političke situacije, posebno u FBiH. To je dugotrajan proces i svjesni smo da ima pitanja o kojima različito mislimo, ali tražimo kompromisna rješenja za dobro svih naših ljudi. Veliki posao je pred nama. Obećali smo novi narativ i odlučni smo to i ostvariti. Trudimo se gledati pozitivno na izazove i reforme koje su pred nama. Ne osvrćemo se previše na neosnovane kritike i neskriveno razočaranje stranaka koje su izgubile vlast.