Mnoge manje lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini imaju savršene prirodne uslove za nagli rast broja turista
Pet turističkih destinacija iz Bosne i Hercegovine izabrano je među top 100 najboljih u svijetu u okviru projekta EU4Business Recovery za održivi razvoj turizma i oporavak od gubitaka izazvanih u Covidu. Riječ je o Trebinju, Konjicu i Šamcu u kategoriji upravljanja destinacijama, zatim Spomeniku prirode Skakavac u Sarajevu u kategoriji priroda i okruženje, te konačno općini Bosanska Krupa u kategoriji naprednih zajednica.
Kapaciteti
– Taj smo projekat radili u koordinaciji GIZ-a i Green Visions za zelene destinacije u svijetu, gdje smo nominovali naše Zelene otoke. To je veliki uspjeh za nas i referenca za budućnost održivog turizma u Bosanskoj Krupi. Za sve što smo dosad radili, dobili smo dokaz da smo na pravom putu, kaže nam gradonačelnik Armin Halitović.
Lokalne zajednice dobile su certifikate na međunarodnoj konferenciji Green Destinations 2023, održanoj u Tallinnu sredinom oktobra.
– Nama to puno znači, naše ime je pronosano kroz čitavu Evropu i svijet, u konkurenciji smo sa lokacijama iz Perua, Brazila, ali i naših prelijepih lokacija iz BiH, koje nas opet najviše oduševljavaju jer su sve naše, iskreno će Halitović.
Zeleni otoci Bosanske Krupe
Udio Bosanske Krupe u cijelom turizmu još je mali, pokušava se ugledati na susjedni Bihać koji odavno prelazi brojke od 100.000 turista godišnje. Halitović smatra da je sa prometom od 200.000 turista godišnje u BiH daleko najjače Trebinje.
Šamac ima oko 16.000 stanovnika, a oko 25 posto čini dijaspora koja tokom odmora dovodi turiste u ove krajeve
– Gradski organ uprave i naš Centar za kulturu najviše rade te poslove, nažalost, još nemamo gradsku turističku zajednicu. Kada budemo u prilici organizovati to da poenta bude stručno upravljanje, a ne izmišljanje političkog radnog mjesta, kada se ukaže prilika da od turističke zajednice imamo veću korist nego tr ošak, tada ćemo je imati. A što se tiče turizma u Bosanskoj Krupi, premda nemamo najpreciznije podatke, pokazatelji iz godine u godinu su sve bolji, dakle, idemo naprijed. Da bismo se još više razvijali, potrebno nam je proširenje prihvatnog kapaciteta. Za razliku od mnogih drugih, Bosanska Krupa je bila ratno žarište i mi smo dugo popravljali samo ono što nam je rat satrao. Mi tek sad možemo raditi kako treba, napominje Halitović.
Slična mala zajednica, još bez turističke zajednice, jeste i opština Šamac sa Zaštićenim područjem bara Tišina.
Močvarno-barski kompleks Tišina čine močvare i bare Mala Tišina, Velika Tišina, bara Odmut i povremeni vodotok Žandrak, koji su idealno stanište brojnih životinjskih vrsta. Ova zona je od 2019. godine zaštićena republičkom odlukom, kojom se močvarno-barski kompleks proglašava zaštićenim staništem četvrte kategorije.
– Neka se u ovoj zemlji nešto pozitivno dešava. Zahvalni smo što smo uvršteni u top 100 destinacija, a hvala i vama koji ste nas primijetili. Mi smo u projekat išli sa pričom o destinacijskom menadžmentu, praktično sa upravljačkim radom, što je Opština postigla sve od proglašenja zaštićenog staništa. Znate, bio je taj period korone, štošta se nije moglo raditi, pa smo se fokusirali na zaštićeno područje, čega je inače jako malo u RS-u i u BiH, govori nam gradonačelnik Šamca Đorđe Milićević.
Oni su izradili kompletan plan upravljanja za narednih 10 godina, sve u skladu sa zakonom, ali nedostaje infrastruktura.
123 vrste ptica
– Ali, imamo dobre temelje za razvoj tog područja i turizma, turistička kategorija posmatranje ptica je jako popularna u svijetu, a mi imamo šta ponuditi. Za sada zonom upravlja Opština i tako će ostati još 3-4 godine. U budućnosti, kako se to bude razvijalo, vidjećemo šta će biti prioritetna potreba, da li da osnujemo neko javno preduzeće ili ćemo to predati nekom udruženju, priča Milićević.
Na području Bare Tišina (prema izvoru Studije zaštite Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa, Banja Luka 2019) evidentirani su 160 taksona, 123 vrste ptica i 21 vrsta riba. Lokacija predstavlja važno gnjezdilište, zimovalište, hranilište i spavalište ptica na migracionom putu. Ukupna površina ZS Tišina je 196,49 hektara, a nadmorska visina 85 metara.
Šamac do sada nije imao primjetnu navalu turista, no plasiranjem u top 100 svjetskih destinacija to bi se moglo lako promijeniti.