BH. kompanije mogu se preko Vanjskotrgovinske komore javiti na javni konkurs za dobijanje dozvole za rad u Njemačkoj. Riječ je o 2.000 dozvola.
Najviše kompanija odnosi se na građevinski sektor. Ima se ko javiti, jer smo kvalitetni i znamo raditi. Dobri su nam i radnici, školovani, s radnim navikama.
A kada nama zafali radnika, uvest ćemo ih iz drugih zemalja. Statistike već imamo. Razlika je samo što oni koji putem detašmana odlaze na rad u Njemačku prihode ostavljaju u vlastitoj zemlji.
Više je svakako onih koji odlaze trajno i ne pričaju o povratku.
Vrijedni su, rade i grade. Nekada u BIH, ali sve više i češće vani. Neko ode da ostane i za sebe kreira bolje i više nego u BIH, a dio radne snage ode da bi se vratio sa sigurnijim prihodima i kućnim budžetom. Na ovim gradilištima u BIH često su i Kinezi, Turci, Bangladešani. Mersiha Huseinović u građevinskom sektoru je više od dvije decenije. Priča iz iskustva.
Mnoge firme imaju strašne probleme što se tiče radne snage ne odlaze samo oni koji ovdje nemaju zapsolenje nego i oni sa dobrim poslovima tako da niz faktor koji utječu na odlazak mladih, ali mi to pokušavamo da nadosmjestimo uvozom radne snage iz Turske iz Nepala. U zadnjih pet godina je to baš onako česti odlasci izraženo je i korina je dobila da ljudi traže sigurnost na evrospkom tržištu – kazala je Mersiha Huseinović, Vlasnica Agencija MH nekretnine.
Bh. kompanije preko Vanjskotrgovinske komore BIH mogu se javiti na javni konkurs za detašmane, odnosno odlazak na rad u Njemačku. S njima imamo ovakav sporazum. Atraktivan je i, kako objašnjavaju iz Vanjskotrgovinske komore, sporazumom je predviđeno da 2.000 radnika mjesečno upućuju na rad u ovu zemlju. Dvije trećine dozvola izdaje se u FBIH.
A odlaze i da se ne vrate. Odlaze i da bi se odrekli bh.državljanstva. Odlaze i kako bi preko granice sebi kreirali bolje sutra. Da bi tržište funkcionisalo, BIH i uvozi radnu snagu. Naročito u oblasti građevinarstva. Prema posljednjim podacima, u BIH je u prvih šest mjeseci tekuće godine izdato 1.029 radnih dozvola. Dolazili su nam radnici iz Srbije, Turske. Kine, Kuvajta, Bangladeša, najčešće kao dio građevinskog sektora, potom i trgovine, ali i da bi poslovali u oblasti nekretnina. No, šta nam ovaj trend govori.
Rješenje je i kreirati im bolje uslove rada kako bi oni se oni koji odu van granica i vratili. To je, činjenica je, sve rjeđi slučaj. No nije nemoguće. Pitanje je koliko su cijenjeni kada znaju i hoće.