Građani u RS-u počinju osjećati posljedice sankcija, Njemačka zamrznula preko 100 miliona eura investicija

Njemačka vlada je početkom decembra uplatila 220.000 eura za obnovu kasarne Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH) u Visokom, tridesetak kilometara od Sarajeva. Ova kasarna je u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH.

Radi se o donaciji koja je prvobitno bila namijenjena kasarni u Doboju, u entitetu Republika Srpska (RS). Novac je trebao riješiti problem grijanja, ali ga je njemačka vlada preusmjerila. Ovo je prvi potez Njemačke nakon najave u martu da će sva financijska sredstva namijenjena RS-u zamrznuti kao odgovor na odluke Narodne skupštine RS-a donesene krajem prošle i početkom ove godine.

Tada je ovo zakonodavno tijelo donijelo neustavne odluke o “vraćanju nadležnosti” s države na entitet u oblasti lijekova. U obrazloženju iz Ambasade Njemačke u BiH za RSE kažu i kako je njihova odluka vezana za “stalne pokušaje RS-a da oslabi državu BiH te blokadu državnih institucija”.

Od aprila do danas, Njemačka je zamrznula financiranje tri energetska i jednog komunalnog projekta u entitetu RS. Njihova vrijednost je 105,3 miliona eura. Od tog novca, 60 miliona eura je bilo namijenjeno za novu Vjetroelektranu “Hrgud”, a 35 miliona eura za dva projekta obnove hidroelektrane kod Trebinja, na jugu Hercegovine.

Blokirano je i 10,3 miliona eura za gradsku kanalizacijsku mrežu, kolektor i pročistač otpadnih voda u Gradišci, na sjeveru Bosne. Novac za ove projekte trebao se plasirati preko Njemačke razvojne banke (KfW).

Iz Ambasade nisu mogli za RSE reći hoće li i taj novac biti preusmjeren za druge projekte u BiH. Njemačkim novcem u Doboju je trebala biti obnovljena kotlovnica u tamošnjoj kasarni. Kako kaže Mirko Okolić, zamjenik ministra obrane BiH za upravljanje resursima, postojeća kotlovnica je izgrađena prije pola stoljeća i starija je od svih vojnika koji tamo rade.

Ističe da radi na mazut, zagađuje zrak i gubi trećinu energije. Svi ti problemi su se, prema njegovim riječima, riješiti gradnjom toplovoda kojim bi se kasarna spojila na toplanu u tom gradu.

“Njemačka financira više projekata Oružanih snaga BiH koji su u toku, a u proteklih pet godina ova država je donirala Oružanim snagama više od milion eura”, ističe Okolić, inače kadar Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

Jedan od projekata kojeg je njemačka vlada zaustavila je i izgradnja Vjetroelektrane “Hrgud” u Berkovićima, općini u RS-u, 50-ak kilometara od Trebinja. Radi se o projektu Elektroprivrede RS koja proizvodi struju i snabdijeva potrošače u tom entitetu. Vjetroelektrana bi godišnje proizvodila struju za oko 15.000 domaćinstava.

Načelnik Berkovića Nenad Abramović, kadar Srpske demokratske stranke koja je opozicija u RS-u, krivcem smatra Elektroprivredu RS.

“Sankcije nisu problem, već nesposobnost ljudi u Elektroprivredi RS-a, jer je elektrana do sad trebala biti napravljena. Koncesioni ugovor je potpisan 2015. godine. Rok za izgradnju je bio tri godine i Hrgud je trebao biti na mreži 2018. Nije urađeno ni idejno rješenje za pristupni put do mjesta gradnje, a kamoli put ili nešto drugo”, kazao je Abramović za RSE.

Inače, njemačka vlada je financirala studiju izvodljivosti vjetroelektrana na području Hercegovine prije desetak godina, u okviru koje je bila i vjetroelektrana Hrgud, te još dvije vjetroelektrane u entitetu Federacija BiH. Obje su, u međuvremenu, izgrađene i rade, a kreditirala ih je Njemačka razvojna banka (KfW).

Njemačka je obustavila i financiranje obnove i izgradnje kanalizacijske mreže, kolektora i pročistača otpadnih voda u Gradišci, na sjeveru Bosne. Gradonačelnik Zoran Adžić, kadar SNSD-a, podsjetio je za RSE da je ugovor potpisan u decembru 2018. godine te da se trebao završiti u roku tri godine.

“Finansiraju ga Njemačka razvojna banka (KfW) sa oko 10,3 miliona eura i oko 3,8 miliona eura švicarski Državni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO). Njemački konsultant radi projekt. Projekt je sad, nakon odluke njemačkih vlasti, privremeno zaustavljen na šest mjeseci. Nadam se da će ubrzo biti nastavljen”, kazao je Adžić za RSE.

“Švicarski doprinos je povezan s njemačkim i ne može se implementirati odvojeno”, pojasnili su za RSE iz švicarske ambasade.