Čak 37 posebnih sjednica u prethodnom sazivu na kojima je uglavnom razmatrana politička situacija i položaj RS te mogućnost izlaska iz BiH, nije donijelo ništa konkretno
Iako je bosanskohercegovačka javnost smatrala da će rekord u održavanju posebnih sjednica prethodnog saziva Narodne skupštine Republike Srpske biti gotovo nemoguće oboriti, trendovi govore da bi se to moglo desiti i prije kraja ovog saziva parlamenta RS-a, piše DW.
Čak 37 posebnih sjednica u prethodnom sazivu na kojima je uglavnom razmatrana politička situacija i položaj RS te mogućnost izlaska iz BiH, nije donijelo ništa konkretno. Niko se do sada nije povukao, ali su zato nastale krize koje već godinama prolaze kod biračkog tijela, ali i kod međunarodnih predstavnika.
Jedan takav ultimatum institucija RS dat Ustavnom sudu BiH da povuče odluku kojom je odlučivanje od sada moguće prostom većinom, a ne obavezno glasovima sudija iz oba entiteta, istekao je krajem sedmice. Zvanična Banjaluka spremila je isti odgovor kao što je to uradila prije nekoliko dana u slučaju visokog predstavnika, kada je zakonom definisala da se odluke OHR-a više neće objavljivati u Službenom glasniku RS.
– Imamo zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda te bezbjednosnoj i pravnoj zaštiti lica na koja bi organi BiH pokrenuli pitanje za ono na šta oni igraju. A to je da je nesprovođenje odluke Ustavnog suda krivično djelo. Mi već imamo taj zakon – kaže predsjednik RS Milorad Dodik, koji je i postavio ultimatum Ustavnom sudu da povuče spornu odluku.
Sjednica kolegijuma Narodne skupštine zakazana je za ponedjeljak (26.6.), a već narednog dana biće održana i posebna sjednica sa ozbiljnim upozorenjem da se odluke Ustavnog suda neće objavljivati na teritoriji entiteta.
Što se tiče odluka koje je donio ovaj parlament, a koje se odnose na ustavno-pravni poredak BiH, niz je odluka, rezolucija i deklaracija koje definišu ili povlačenje iz institucija ili vraćanje nadležnosti sa države na entitet ili neke druge slične akte.
U julu 2021. je uslijedio pokušaj obaranja Krivičnog zakon tadašnjeg šefa OHR-a Valentina Incka o negiranju genocida te je dat ultimatum za poništavanje zakona. Zakon je još na snazi, ali se ipak niko nije povukao iz državnih institucija, kao što je najavljeno. Krajem iste godine, usvojene su informacije o prenosu nadležnosti iz oblasti indirektnih poreza, odbrane i bezbjednosti te pravosuđa, u kojima je vlast RS otišla korak dalje pa sama sebi dala ultimatum od šest mjeseci da vrati ove nadležnosti na entitet. Nakon toga rok je prolongiran na godinu dana, a na još jednoj posebnoj sjednici parlament je poništio te svoje zaključke.
Februar 2022, političko-ekonomska situacija u BiH bila je tema posebne sjednice Narodne skupštine. Nekoliko zaključaka je usvojeno, a odnosili su se na dalje učešće predstavnika iz RS u državnim institucijama poput državnog parlamenta, Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH. Ništa od tih zaključaka nije realizovano. Sredinom prošle godine razmatrana je informacija o međunarodnoj, političkoj i bezbjednosnoj situaciji – mjesto i uloga Republike Srpske. Iste godine, nekoliko mjeseci kasnije još jedna posebna sjednica, još jedan veto i odbacivanje agremana ambasadoru Njemačke u BiH. Bio je to diplomatski skandal koji je nedugo nakon toga ipak završen davanjem agremana. Na kraju, uslijedila je zabrana objavljivanja odluka visokog predstavnika u BiH u Službenom glasniku RS prije nekoliko dana koja je prema stavovima iz OHR-a besmislena. Pred sjednicu na kojoj će se, kako je najavljeno, zabraniti objavljivanje odluka Ustavnog suda, oglasio se OHR:
“Politički pritisak iz Republike Srpske na Ustavni sud Bosne i Hercegovine je neustavan i bez pravnog uporišta, a entiteti nemaju ni pravo ni ovlašćenje da ucjenjuju ili kontrolišu njegov rad“, poručeno je OHR-a i dodano: „Osuđujemo najnovije pokušaje vladajuće koalicije u RS da potkopa integritet BiH i onesposobi njene ključne institucije.”