– Ova vijest treba alarmirati Zapad i susjede Srbije, pisao je nedavno njemački list Die Welt.
A to što bi, prema pisanju tog lista, trebalo uznemiriti sve i argumentirati naslov koji je glasio „Sprema li Srbija novi rat na Balkanu?” bilo je ovo: „Srbija kupuje 20.000 iranskih dronova tipa Shahed-136″, piše Deutsche Welle.
No, u svom pozivanju Zapada na akciju i alarmiranju srbijanskih susjeda, od kojih tek BiH nije članica NATO-a, dok je Kosovo praktički pod njegovom zaštitom, napravljen je tek jedan propust: navodna kupovina iranskih dronova objavljena je prvobitno na X-u (bivšem Twitteru) Teror Alarma, stranice koja sama za sebe navodi da je vodeći svjetski portal u produkciji „vijesti i pogleda generiranih umjetnom inteligencijom”.
Nije ovo međutim prvi put da se u njemačkim medijima Srbija spominje kao „Unruhestifter” (potpirivačica nemira), kako je to konkretno formulirano u spomenutom tekstu.
Upit DW-a upućen Predsjedništvu Srbije da prokomentira pisanje nekih njemačkih medija ostao je bez odgovora, ali je zato promptno stigla reakcija na spomenuti tekst, od srbijanske ambasadorice u Berlinu Snežane Janković: „Ne, Srbija se ne sprema za rat, već za budućnost“, napisala je ona u demantiju objavljenom također u Die Weltu. Srbija se, kako je napisala, između ostalog u budućnosti sprema za izložbu Expo u Beogradu 2027.
Janković nije propustila podsjetiti kako je „srpsko Ministarstvo odbrane odbacilo optužbe o kupovini dronova iz Irana”.
Od širenja lažnih vijesti Die Welt se do pisanja ovog teksta nije ogradio, niti ispričao čitateljima. A ono što je također propustio učiniti je sljedeće: pisati na temelju činjenica.
Onih činjenica koje pak u Beogradu ni ne skrivaju, a koje rečeno riječima ambasadorice Janković glase ovako: “Srbija brine o svojoj sigurnosti i modernizira svoju vojsku, kao i mnoge druge evropske zemlje, ali isključivo u odbrambene svrhe”. Ili kako je to tokom posjete Sajmu naoružanja u Abu Dabiju u februaru ove godine rekao predsjednik Aleksandar Vučić, Srbija s dodatnim ulaganjima, koja nisu obuhvaćena budžetom za 2023. godinu, izdvaja oko 2,3 posto bruto nacionalnog proizvoda u te svrhe, ali će „kako je krenulo, morati povećati i na tri”.
Činjenica je da je Srbija u „modernizaciju svoje vojske” krenula još prije početka ruske agresije na Ukrajinu. Činjenica je također da to, kako ističe ambasadorica, čine i druge evropske zemlje. Ali ne samo evropske, već i svjetske. Prema podacima Instituta za mirovna istraživanja SIPRI u 2022. godini globalna svjetska vojna potrošnja dosegla je vrhunac, a evropske zemlje su zabilježile najveći porast potrošnje za naoružanje od kraja Hladnog rata.
No, što je to specifično kada je riječ o srbijanskom naoružavanju, odnosno koji su razlozi za to?
Na prvom mjestu je proces modernizacije naoružanja oružanih snaga, pošto srpsko naoružanje datira iz vremena bivše Jugoslavije i nije adekvatno globalnom sigurnosnom okruženju i tehnološkoj transformaciji”, kaže dr. Vuk Vuksanović, viši istraživač Beogradskog centra za sigurnosnu politiku (BCBP) i saradnik LSE IDEAS, vanjskopolitičkog think tanka pri Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka (LSE). Upravo zbog ovih razloga vojni analitičar iz Beograda Aleksandar Radić govori o tome da se „Srbija mora modernizirati”. „Vojno neutralna zemlja mora biti samodovoljna u svakom pogledu kada se radi o njezinoj odbrani za razliku od okruženja Srbije koje je u NATO (osim BiH) i koje ima kolektivni mehanizam obrane i zato može preispitati neke potrebe – smatra Radić.
U Sarajevu međutim imaju sasvim drugačiju procjenu: „Po mom mišljenju modernizacija Vojske Srbije je samo paravan za kreiranje vojne sile koja će u perspektivi omogućiti projekciju sile u ovoj regiji od strane Ruske Federacije kada se jednom rat u Ukrajini završi“, kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović.