Najveća kazna od sedam godina zatvora izrečena je Bilalu Bosniću 2016. godine, ali za vrbovanje za odlazak na sirijska ratišta. Kaznu je odslužio u septembru 2021. godine
Tridesetak muškaraca i pedesetak žena i djece nije obuhvaćeno nikakvim posebnim sigurnosnim mjerama nakon što su se vratili s ratišta iz Sirije i Iraka u Bosnu i Hercegovinu.
Jedan od povratnika osuđenih za terorističke aktivnosti kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da ga “nikad niko ni iz kakve institucije nije kontaktirao” nakon izlaska iz zatvora.
“Da se malo našalim, nikakve resocijalizacije nije bilo tako da sam još uvijek radikalan”, kazao je za RSE i tražio da mu se ne objavljuje ime (identitet poznat redakciji).
Iz Bosne i Hercegovine je u Siriju ukupno otišlo “između 250 i 300” državljana ove zemlje od 2012. do 2016. godine kad je zabilježen posljednji odlazak, prema zvaničnim podacima vlasti.
Nadležni su u službenim informacijama naveli da “smatraju” da su se u BiH dosad vratile 62 punoljetne i 22 maloljetne osobe.
Još 173 osobe mogle bi se vratiti u Bosnu i Hercegovinu, među kojima su 42 punoljetna muškarca i 30 žena, te 91 maloljetnik.
Punoljetni muškarci, koji su se do sad vratili ili su deportirani, uhapšeni su i 28 ih je osuđeno za neko od kaznenih djela povezanih s terorizmom.
Većina je osuđena “za pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim skupinama”, poput tzv. Islamske države ili El-Nusre koje Ujedinjeni narodi smatraju terorističkim organizacijama.
Odslužili su u prosjeku dvije godine zatvora i danas su svi na slobodi, osim dvojice koji su 2021. godine presuđeni na četiri, odnosno šest godina zatvora. Žene i djeca vraćeni su u svoje obitelji u 18 gradova širom Bosne i Hercegovine.
Koliko je osoba porijeklom iz BiH trenutno u Siriji?
Prema podacima sigurnosnih službi BiH iz avgusta prošle godine, na području Sirije i Iraka još uvijek se nalaze 82 punoljetna državljanina Bosne i Hercegovine, od čega 42 muškarca.
Radi se o osobama za koje je utvrđeno da imaju državljanstvo BiH, dok je ta brojka potencijalno dva puta veća, jer je utvrđeno da je oko 90 djece rođeno u Siriji, a jedan od njihovih roditelja je iz Bosne i Hercegovine. Ta djeca nemaju državljanstvo BiH, no mogu ga dobiti od 2021. godine kad je izmijenjen zakon.
Trenutno je 39 državljana Bosne i Hercegovine, od čega 18 muškaraca, deset žena i 11 malodobne djece u sirijskoj regiji Idlib.
Ova regija je pod kontrolom različitih snaga, od opozicijskih, među kojima neke uživaju podršku Turske, do radikalnih skupina proizašlih iz tzv. Islamske države, El-Kaide i El-Nusre koje su na UN-ovoj listi terorističkih organizacija.
U kampovima Al Hol i Roj, te pritvorskim jedinicama na sjeveroistoku Sirije, koji su pod kontrolom kurdskih snaga, 52 su državljanina Bosne i Hercegovine, prema podacima bh. sigurnosnih službi. Među njima su 22 muškarca, 30 žena i njihovih 66 malodobne djece koja zvanično nemaju državljanstvo Bosne i Hercegovine.
U tim kampovima se nalazi i 24 djece čiji su očevi državljani Bosne i Hercegovine koji su poginuli u Siriji, a majke su strane državljanke. Jedan stariji maloljetnik iz Bosne i Hercegovine bez roditelja je u zatvoru.
Posljednja repatrijacija državljana Bosne i Hercegovine iz kampova i zatvora pod kontrolom kurdskih snaga u Siriji bila je u decembru 2019. godine.
Tad je deportirano 25 državljana, od čega sedam muškaraca. Šest žena s jedanaestero djece vraćeno je u svoje lokalne zajednice.
Pet muškaraca je odslužilo zatvorske kazne od godinu do tri i pol godine zatvora. Jedan osuđeni na četiri godine zatvora trebao bi izaći na slobodu iduće godine, a posljednji osuđeni sredinom do kraja 2025. godine, kako je za RSE potvrđeno iz Suda Bosne i Hercegovine.