Četvrti bosanskohercegovački slavistički kongres, koji je danas počeo na Univerzitetu u Sarajevu, okupio je 160 najznačajnijih slavista, naučnika iz Bosne i Hercegovine, regije i Evrope.
Prema riječima profesorice Elme Durmišević, predsjednice Organizacionog odbora kongresa, s obzirom na veliko interesovanje naučnika i istraživača, očekuje se da će kongres biti plodonosan.
Učesnici se bave različitim temama: standardizacija jezika, historija jezika, dijalektološke teme, metodika Bosanskog, Hrvatskog i Srpskog jezika na stranim katedrama.
– To je vrlo važna instanca, da vidimo kako to drugi percepiraju Bosanski, Hrvatski i Srpski jezik i savremena lingvistička istraživanja, te u književnom i kulturološkom smislu bosanskohercegovačka književnost u svim njenim kontekstima, intertekstualnim vezama sa svim drugim slavenskim književnostima. Jedna sesija tiče se emocija u književnosti – kazala je Durmišević.
Prisutne očekuje veoma plodonosan skup, zanimljiva izlaganja i teme koje su vrlo aktuelne i angažirane.
Slavistički komitet dodijelit će nagradu “Povelja bana Kulina” za poseban doprinos slavistici, a ove je godine Organizacioni odbor kongresa odlučio da to bude profesorica, predavačica i prevoditeljica Celia Hawkesworth.
Njeni prijevodi djela nobelovca Ive Andrića, Dubravke Ugrešić, Daše Drndić, Semezdina Mehmedinovića, Nenada Veličkovića i Senke Marić neprikosnoveni su i predstavljaju naučni, kulturološki i umjetnički most između anglističke i slavističke tradicije.
Za Celiu Hawkesworth nagrada je velika čast. Kaže da tokom prevođenja, pokuša osjetiti, shvatiti misao, emociju autora i govoriti njegovim glasom.
Na pitanje, koliko su važni prevodi književnika sa ovih prostora za anglosaksonsku kulturu, Hawkesworth kaže da je Andrić prilično poznat.
– Andrić jako lijepo leži na engleskom zbog njegove ironije jer je to nešto što je, na primjer, Britancima jako važno – rekla je.
Raniji dobitnici nagrade “Povelja bana Kulina” su prof. dr. Svein Mønnesland, prof. dr. Nazif Kusturica i akad. prof. dr. Senahid Halilović.
S obzirom na različitost tema na kongresu, predsjednik Slavističkog komiteta BiH Mehmed Kardaš će izložiti interesantnu temu, a to su psovke i vulgarizmi u starim tekstovima.
– To je nešto što se rijetko bilježi u pisanom tekstu. Međutim, u slavenskoj baštini može se pronaći popriličan broj tekstova gdje postoje i takve konstrukcije. Mi njih obično vežemo za razgovorni jezik, rijetko ko to bilježi, ali za povijest jezika zanimljiva je njihova geneza.
Recimo, dodao je, imamo psovke čak i u nekim staroslavenskim tekstovima, starijim, hiljadu i više godina. Našao je psovke u ruskom zborniku, zove se Lavrentijem, a koji je govorio o hristijanizaciji Slavena, tada se formira slika o drugima, koji su neprijatelji Slavena, i vrlo se pogrdno govori o njima. Stoga je zanimljivo je da se iz starog teksta to interpretira savremenoj publici.
Četvrti bh. slavistički kongres podržalo je i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, a savjetnik u tom ministarstvu Benjamin Hedžić smatra da je kongres jako važan jer dokazuje da slavistika u BiH živi, radi, njeguje naučnu misao, njeguje jezike i kulturu, te je to prepoznato u regionalnom, evropskom i svjetskom naučnom okviru.
Tokom dana će u Bošnjačkom institutu biti održana promocija izdanja naučnih monografija Slavističkog komiteta, plenarna izlaganja, kao i umjetnički dio Kongresa.
Svoja istraživanja, učesnici skupa će predstaviti i na Filozofskom fakultetu UNSA 23. i 24. maja.