Vlada ZDK usvojila je Izvještaj o stanju zaštite okoliša i zaštite prirode na području ZDK, koji je izradio Institut “Kemal Kapetanović” Zenica.
Isti izvještaj razmatrala je Skupština ZDK na sjednici. U izvještaju su navedeni alarmantni podaci o zagađenju vode, zraka i tla – piše Crna-Hronika.
Posebno se to odnosi na industrijske gradove poput Kaknja, Zenice i Maglaja.
Kao najveći zagađivači u Kaknju označeni su Tvornica cementa Kakanj, Termoelektrana Kakanj i RMU Kakanj.
Prema podacima izvještaja, u Tvornici cementa Kakanj se kao alternativno gorivo spali 1.102 tona otpadnih guma godišnje, od čega je oko 44% prikupljeno sa područja ZDK.
Na osnovu istraživanja kvalitete poljoprivrednog zemljišta iz 2012. godine, može se konstatovati da u poljoprivrednom zemljištu na području općine Kakanj na većini lokacija uzorkovanja prisutan povišen sadržaj kadmija (Cd) i nikla (Ni).
Kadmij se u povećanom sadržaju nalazi u zemljištu na većini ispitivanih lokaliteta, čija pojava je vjerovatno litološkog porijekla, ali ne treba zanemariti ni druge moguće uzročnike zagađenja ovim elementom, prvenstveno odlagališta pepela i šljake su karakteristična za ovo područje, te deponije otpadnog materijala i saobraćaj, što treba detaljno istražiti.
Nikal se u povećanom sadržaju nalazi u zemljištu na većini istraživanih lokaliteta i uz kadmij stvara potencijalno najveći ekološki problem u Kaknju. Bilo bi potrebno istražiti matične supstrate na području Općine i istražiti sadržaj ovog i drugih teških metala, jer je poznato da se u većoj količini nalazi u magmatskim stijenama, ali realno postoji mogućnost da je izvor povećanog sadržaja ovog elementa u zemljištu antropogenog porijekla, prvenstveno od sagorijevanjem fosilnih goriva.
Povećan sadržaj olova ustanovljen je na lokalitetima Dobojskog i Karaulskog polja, dok je na području Varde olovo prisutno u značajnoj količini.
Nadalje, istraživanje iz 2017. godine pokazalo je prekomjernu i štetnu koncentraciju arsena u tlu.
Sadržaj arsena u ukupnom obliku je kod 32 ispitana uzorka iznad dozvoljene granične vrijednosti pri čemu se dobijene vrijednosti kreću od 1,59 mg/kg (lokalitet Brnjic 1) do 254,60 mg/kg (lokalitet Bijele Vode). Na osovu navedenih činjenica može se zaključiti da su ispitani lokaliteti kontaminirani i onečišćeni sa ovim teškim metalom.
Deponija komunalnog otpada „Bare“, kojom upravlja JP Vodokom Kakanj, od centra Kaknja udaljena je oko 1,5 km. Površina deponije iznosi 6,3 ha. Najbliže naseljeno mjesto je naselje Bare koje je udaljeno oko 500 metara od deponije.
Prosječna godišnja količina komunalnog i sličnog otpada koje se odloži na pomenutu deponiju iznosi 10.145 tona.
Prosječna godišnja produkcija šljake i pepela u TE Kakanj na deponiju Turbići iznosi oko 550.000 do 650.000 tona.
Svemu tome treba dodati i zabrinutost građana Kaknja za kvalitet gradske vode iz izvorišta Bukovica, usljed uticaja rudarskih radova kompanije Adriatic Metals BH u susjednom Varešu.