Kina i Rusija pozicioniraju se kao glasovi razuma, pozivajući na deeskalaciju sukoba u koji Sjedinjene Američke Države razmatraju ulazak – to su slike koje su Xi Jinping i Vladimir Putin nastojali projicirati tokom telefonskog razgovora u četvrtak.
Dok američki predsjednik Donald Trump razmatra pridruživanje Izraelu u napadu na Iran, brzo eskalirajući sukob između dva zakleta neprijatelja na Bliskom istoku pružio je Pekingu i Moskvi još jednu priliku da se predstave kao alternativa američkoj moći. U svom razgovoru, Putin i Xi snažno su osudili akcije Izraela, nazivajući ih kršenjem Povelje UN-a i drugih normi međunarodnog prava, prema Kremlju. (Slon u sobi, naravno, jesu ruska kršenja međunarodnog prava u njenom tekućem ratu protiv Ukrajine – koje Peking dosljedno odbija osuditi.), piše CNN.
U Pekinškom saopćenju, Xi je zauzeo odmjereniji ton i suzdržao se od eksplicitne osude Izraela – za razliku od njegovog ministra vanjskih poslova, koji je to učinio u razgovoru sa svojim iranskim kolegom prošle sedmice. Umjesto toga, kineski lider je pozvao zaraćene strane, “posebno Izrael”, da što prije prekinu vatru kako bi izbjegli dalju eskalaciju i regionalno prelijevanje. I, što je važno, u prikrivenoj poruci Trumpu, Xi je naglasio da “velike sile” koje imaju poseban utjecaj na strane u sukobu treba da rade na “hlađenju situacije, a ne suprotno”. Peking je dugo optuživao Washington da je izvor nestabilnosti i napetosti na Bliskom istoku – a neki kineski naučnici sada koriste iransku krizu da naglase tu poentu.
Trumpova politika i ‘vječiti rat’ na Bliskom istoku
Liu Zhongmin, stručnjak za Bliski istok sa Šangajskog univerziteta za međunarodne studije, pripisao je najnoviji sukob neizvjesnosti koju je stvorila Trumpova druga predsjednička funkcija. Također je istaknuo haotičnu, oportunističku i transakcijsku prirodu njegove bliskoistočne politike. “(Trump) je ozbiljno potkopao autoritet i kredibilitet američke politike na Bliskom istoku, narušio američko liderstvo i imidž među svojim saveznicima istovremeno slabeći svoju sposobnost da prijeti i odvraća regionalne protivnike”, napisao je Liu u državnim medijima ove sedmice.
Drugi bliskoistočni “vječiti rat”? Neki kineski online komentatori primijetili su da se Trump čini na rubu uvlačenja SAD-a dublje u još jednog takozvanog vječitog rata na Bliskom istoku. Na početku njegovog drugog mandata, zvaničnici bliski Trumpu više puta su naglašavali potrebu da Washington preusmjeri fokus i resurse ka suprotstavljanju kineskim ambicijama u Indo-Pacifiku. Ipak, pet mjeseci kasnije, ratovi u Ukrajini i Gazi nastavljaju da bjesne — a Trump je sada razmatra uključivanje SAD-a u izraelsko-iranski sukob.
Kineski interes u Iranu i globalno savezništvo
Peking nema interesa vidjeti totalni rat protiv Irana koji bi mogao srušiti režim. Pod vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hameneijem, Iran je izrastao u formidable silu na Bliskom istoku i vitalnu protivtežu američkoj dominaciji – baš kao što Kina radi na širenju vlastitog diplomatskog i ekonomskog utjecaja u regiji. Godine 2023. Peking je pomogao u postizanju iznenađujućeg pomirenja između arh-rivala Saudijske Arabije i Irana – dogovor koji je signalizirao njegovu ambiciju da se pojavi kao novi posrednik moći u regiji.
Kina je dugo podržavala Iran održivim uvozom nafte i svojim mjestom u Vijeću sigurnosti UN-a. Posljednjih godina, dvije zemlje su produbile svoje strateške veze, uključujući održavanje zajedničkih pomorskih vježbi zajedno s Rusijom. Peking je pozdravio Teheran u Šangajskoj organizaciji za saradnju i BRICS – grupacije koje predvode Kina i Rusija s ciljem osporavanja svjetskog poretka koji predvodi SAD. Iran je također kritična tačka u kineskoj inicijativi Pojas i put (BRI), njenom globalnom infrastrukturnom i investicionom poduhvatu. Zemlja leži blizu strateške luke Gwadar — ključne ispostave BRI-a u Pakistanu koja Kini daje pristup Indijskom okeanu — i graniči s Ormuškim moreuzom, vitalnom tačkom za kineski uvoz nafte iz Perzijskog zaljeva.
Kina kao mirotvorac: Stvarnost i simbolika
Poput Rusije, Kina je ponudila da bude potencijalni posrednik u izraelsko-iranskom sukobu, predstavljajući svoju ulogu kao mirotvorca i alternativu američkom liderstvu. Tokom razgovora s Putinom, Xi je izložio četiri široka prijedloga za deeskalaciju napetosti, uključujući rješavanje iranskog nuklearnog pitanja dijalogom i zaštitu civila, prema kineskom saopćenju. U međuvremenu, Xijev ministar vanjskih poslova Wang Yi imao je zauzetu sedmicu na telefonu, razgovarajući sa svojim kolegama u Iranu, Izraelu, Egiptu i Omanu u nizu diplomatskih aktivnosti.
Ipak, ostaje nejasno šta je Peking spreman i sposoban učiniti kada je riječ o stvarnom posredovanju u sukobu. U ranim fazama izraelskog rata u Gazi, Kina je dala sličnu ponudu i poslala specijalnog izaslanika u regiju da promoviše mirovne pregovore — napore koji su na kraju donijeli malo konkretnih rezultata. Posredovanje mira na Bliskom istoku je težak zadatak, posebno za zemlju s malo iskustva ili stručnosti u posredovanju dugotrajnih, nerješivih sukoba – u duboko podijeljenoj regiji gdje joj nedostaje značajna politička ili sigurnosna prisutnost. I u jednom sukobu gdje Kina ima značajan utjecaj — ratu u Ukrajini — Xi je ponudio diplomatsku zaštitu i prijeko potrebnu ekonomsku podršku kako bi pomogao u održavanju Putinovih ratnih napora, čak i dok se Kina i dalje predstavlja kao neutralni mirotvorac.
Ipak, u vrijeme kada je američko globalno liderstvo pod sve većim nadzorom, posebno u očima Globalnog Juga, predstavljanje kao glasa suzdržanosti u iranskom sukobu već se može smatrati simboličnom pobjedom za Peking.