Kosovski premijer u tehničkom mandatu, Aljbin Kurti, najavio je formiranje zajedničke vojne jedinice između Kosova i Albanije, što je u Beogradu odmah ocijenjeno kao „direktna prijetnja Srbiji“.
„Napravit ćemo zajedničku vojnu jedinicu sa Oružanim snagama Republike Albanije“, poručio je Kurti na sjednici Glavnog odbora Samoopredjeljenja u Prištini, predstavljajući širi plan za jačanje kosovske vojske i međunarodnih partnerstava.
Kosovski premijer najavio je da će u naredne četiri godine u vojsku biti uloženo više od milijardu eura. Plan uključuje otvaranje fabrike municije, razvoj vojne industrije, ubrzanu regrutaciju novih kadeta, te cilj da u vojsci bude najmanje 1.000 žena i djevojaka.
Kurti je istakao i program „sveobuhvatne odbrane“, prema kojem bi svaki dobrovoljni rezervista imao obuku i naoružanje u slučaju mobilizacije.
Na polju spoljne politike, najavio je udvostručavanje mreže vojnih atašea i širenje kruga država s kojima Kosovo potpisuje SOFA sporazume, kao korak ka punopravnom članstvu u NATO-u. Posebno je naglasio nastavak jačanja odnosa sa SAD-om, Velikom Britanijom, Njemačkom, Francuskom, Italijom, Turskom i državama EU.
„Naš cilj je da do 2030. završimo sva poglavlja procesa integracija i postanemo članica Evropske unije“, rekao je Kurti, podsjećajući da je Kosovo podnijelo zahtjev za članstvo u EU još u decembru 2022.
Ova najava naišla je na oštre reakcije u Srbiji. Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Petar Petković, poručio je da je riječ o „direktnoj prijetnji Srbiji i srpskom narodu“.
„Vojni savez takozvanih Kosovskih bezbjednosnih snaga i Oružanih snaga Albanije je novi korak ka formiranju takozvane Velike Albanije i nastavak politike Prištine usmjerene protiv Beograda“, naveo je Petković, optužujući Kurtija za namjernu eskalaciju sukoba.
Kosovske bezbjednosne snage (KBS) još uvijek se nalaze u procesu transformacije u vojsku, što je započeto usvajanjem seta zakona 2018. godine. Ipak, prema sporazumu sa NATO-om iz 2013, KBS ne može ulaziti na sjever Kosova bez saglasnosti komandanta KFOR-a.
Iako NATO formalno ne podržava punu transformaciju KBS-a u vojsku, pojedine članice Alijanse nastavljaju saradnju s ovim snagama. Nedavno je Belgija priznala kosovskog vojnog atašea, a očekuje se otvaranje i vojnog predstavništva u Briselu.
Kurtijeva najava zajedničke jedinice s Albanijom dodatno je zaoštrila odnose u regionu, a Beograd poručuje da se radi o pokušaju destabilizacije i prijetnji sigurnosti Srbije. Međunarodna zajednica za sada se nije jasno oglasila, no očekuje se da će ovo pitanje biti tema narednih diplomatskih razgovora.