Cementara Kakanj koristi stare automobilske i kamionske gume kao alternativno gorivo od 2015. godine, u sklopu strategije dekarbonizacije. Iako je riječ o praksi koju zagovara industrija cementa širom Evrope, zabrinjava činjenica da se proces odvija u jednom od najzagađenijih područja u Bosni i Hercegovini, bez adekvatnih mjera zaštite stanovništva.
Prema dostupnim podacima, spaljivanje guma u trenutnim uslovima predstavlja značajan ekološki i zdravstveni rizik za više od 1,3 miliona stanovnika koji žive u široj zoni uticaja, dok tehnološke i regulatorne mjere još uvijek nisu u potpunosti implementirane.
Njemačka kompanija Heidelberg Materials, vlasnik Cementare Kakanj, najavila je povećanje udjela alternativnih goriva sa sadašnjih 10% na 45% do 2030. godine. U procesu sagorijevanja koriste se stare automobilske i kamionske gume, bilo kao cijele gume ili u vidu usitnjenih čipova.
Proces se odvija u rotacionim pećima na temperaturama od oko 1450°C, što osigurava potpuno sagorijevanje, ali proizvodi kompleksnu mješavinu od preko 400 različitih hemijskih jedinjenja tipičnih za sagorijevanje guma.
Kakanj je već identifikovan kao jedno od devet „vrućih tačaka“ zagađenja u BiH, s koncentracijama PM2.5 čestica 3,2 puta višim od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Trenutno se mjeri prosječna godišnja koncentracija od 16 µg/m³, dok WHO standard iznosi samo 5 µg/m³.
Spaljivanje guma dodatno pogoršava situaciju jer oslobađa dioksine, furane, teške metale (olovo, cink, kadmijum, živu), policiklične aromatične ugljovodonike i mikroplastiku. Jedna guma može proizvesti i do 7,5 litara toksičnih ulja, dok se pri spaljivanju miliona guma oslobađa više od 200.000 litara štetnih jedinjenja. Ovi zagađivači ostaju prisutni u tlu, vodi i ljudskom organizmu godinama.
Bosna i Hercegovina već bilježi petu najveću stopu smrtnosti od zagađenja zraka u svijetu, s procjenama od 3.400 do 5.000 preuranjenih smrti godišnje. Stanovnici Kaknja sve češće prijavljuju rast broja oboljelih od malignih bolesti, a posebno su ugrožena djeca i starije osobe.
„Broj oboljelih gotovo svakodnevno raste“, navode lokalni izvori, ističući kako su posljedice zagađenja sve očiglednije.
Bosna i Hercegovina formalno je uskladila svoje propise s EU Direktivom o industrijskim emisijama (2010/75/EU), a Cementara Kakanj posjeduje sve potrebne dozvole i uložila je gotovo 96 miliona KM u modernizaciju opreme.
Ipak, inspekcijski nadzor je slab i nedosljedan. Ne postoje redovna mjerenja dioksina, furana i teških metala u ambijentalnom zraku, dok se monitoring većinom oslanja na samonadzor i samoprijavljivanje podataka od strane operatera, što predstavlja potencijalni sukob interesa.
Kazne za prekršaje iznose tek 10.000 do 25.000 KM, što je zanemarivo u odnosu na prihode kompanije.
Uprkos zabrinutosti, reakcije lokalnog stanovništva su ograničene. Organizacije poput CEKOR-a i NVO Alternativa upozoravaju da općina Kakanj godišnje prima 3–5 miliona KM od naknada za zagađenje, ali ta sredstva najčešće idu na stipendije, prevoz i sportske projekte – ne na ekološke mjere.
Ekonomska zavisnost lokalne zajednice od industrije cementa i termoelektrane stvara strah od gubitka radnih mjesta, što sputava javni pritisak i organizovanije proteste.
Prema preporukama WHO i IFC (Međunarodne finansijske korporacije), sigurno spaljivanje guma moguće je samo uz rigoroznu kontrolu emisija i primjenu naprednih tehnologija. Ključne mjere koje Cementara Kakanj treba implementirati uključuju:
SNCR sistem (selektivna nekatalitička redukcija) – smanjenje NOx emisija do 70% (investicija 150–250 hiljada EUR);
Fabric filtere s PTFE membranama – efikasnost filtracije 99,5%, uz emisije ispod 20 mg/m³;
CEMS sistem (kontinuirani monitoring) – praćenje dioksina, furana, teških metala i čestica (investicija 200–300 hiljada EUR).
U zemljama poput SAD-a i Velike Britanije, cementare koje koriste ove tehnologije bilježe smanjenje NOx emisija do 15–20% i uspješno koriste otpadne gume bez povećanja rizika za okolinu.
Hitne preporuke za zaštitu stanovništva
Tehnološke mjere – Investirati 1,7–2,5 miliona eura u modernizaciju sistema kontrole emisija u naredne dvije godine.
Regulatorni nadzor – Uspostaviti poseban program monitoringa s mjesečnim mjerenjima dioksina i kvartalnim analizama teških metala.
Transparentnost – Omogućiti javni uvid u real-time podatke o emisijama putem interneta.
Finansijska reforma – Preusmjeriti općinska sredstva od zagađenja isključivo na ekološke i zdravstvene projekte.
Spaljivanje guma u Cementari Kakanj predstavlja ozbiljan javnozdravstveni izazov i zahtijeva hitne mjere na tehnološkom, institucionalnom i društvenom nivou.
Bez pojačanog nadzora, ulaganja u filtere i potpunu transparentnost, ova praksa će nastaviti da ugrožava zdravlje i kvalitet života stanovnika Kaknja i šire regije.
„Dekarbonizacija ne smije značiti trovanje zraka“, poručuju ekološki aktivisti.
„Vrijeme je da Kakanj postane primjer održivog, a ne opasnog industrijskog razvoja.“