Usvojen „historijski“ budžet Federacije BiH: Krajini historijsko ništa!

Federalni parlament usvojio je, kako je zvanično predstavljeno, „historijski“ budžet Federacije Bosne i Hercegovine, ali u tom rekordnom finansijskom okviru Unsko-sanski kanton i šira Krajina ponovo su ostali bez ključnih razvojnih projekata.

U dokumentu koji bi, prema najavama vlasti, trebao označiti snažan razvojni iskorak Federacije BiH, nema nijednog strateškog projekta koji bi dugoročno unaprijedio saobraćajnu, privrednu i turističku infrastrukturu Krajine. Izostanak ulaganja u ovu regiju sve češće se ne doživljava kao propust, već kao svjesna politička odluka.

U usvojenom budžetu nije predviđena izgradnja brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica s Republikom Hrvatskom, iako je riječ o jednom od najvažnijih saobraćajnih pravaca za zapadni dio zemlje. Također, izostala su sredstva za magistralnu cestu Bihać – Bosanska Krupa, projekt koji bi značajno rasteretio postojeću infrastrukturu i unaprijedio regionalnu povezanost.

Među projektima koji ponovo nisu dobili podršku nalaze se i aerodrom u Bihaću, kao i razvoj namjenske industrije, sektora koji bi mogao otvoriti nova radna mjesta i osigurati dugoročnu ekonomsku stabilnost. Istovremeno, Nacionalni park Una, jedan od najvećih turističkih potencijala Bosne i Hercegovine, ostao je bez ozbiljnih i sistemskih ulaganja.

Posebno zabrinjava činjenica da nije predviđena revitalizacija Unske pruge, nekada ključne željezničke veze Krajine s ostatkom zemlje i regije, kao ni rješenja za višegodišnje gužve na graničnim prijelazima, koje svakodnevno pogađaju građane i privredu.

Sve navedeno, prema mišljenju brojnih građana i analitičara, ukazuje na kontinuirani politički obrazac marginalizacije Krajine u razvojnim politikama Federacije BiH. Razvoj ove regije se iz godine u godinu odgađa, dok stanovnici ponovo ostaju bez konkretnih koristi, suočeni s novim obećanjima koja se ponavljaju uoči svakog izbornog ciklusa.

Usvajanje „historijskog“ budžeta bez ijednog ključnog projekta za Krajinu dodatno produbljuje osjećaj zapostavljenosti i postavlja pitanje ravnomjernog regionalnog razvoja unutar Federacije Bosne i Hercegovine. Građani Krajine sve glasnije traže odgovore, ali i konkretne poteze koji bi ovu regiju konačno uključili u stvarne razvojne planove države.