Polemika koja se posljednjih dana vodi između gradonačelnika Bihaća Elvedina Sedića i predstavnika federalne vlasti dobila je novu dimenziju nakon što je šef krajiškog SDP-a Almin Hopovac objavio niz zvaničnih dokumenata kojima osporava tvrdnje da je Unsko-sanski kanton izostavljen iz razvojnog okvira Federacije BiH.
Gradonačelnik Bihaća je, komentarišući usvajanje rekordnog budžeta Federacije BiH, ustvrdio da Krajina u tom dokumentu dobija „historijsko ništa“, navodeći kako u budžetu nema ključnih projekata poput brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša, magistralne ceste Bihać – Bosanska Krupa, aerodroma u Bihaću, Unske pruge, kao ni ozbiljnih ulaganja u Nacionalni park Una i rješavanja problema graničnih gužvi.
Međutim, Hopovac je u javnoj objavi pojasnio da se projekti putne infrastrukture ne pojavljuju kao pojedinačne stavke u Budžetu Federacije BiH, već se planiraju i realiziraju kroz investicione i srednjoročne planove javnih preduzeća JP Ceste FBiH i JP Autoceste FBiH, koja se finansiraju upravo iz federalnog budžeta.
Prema dokumentima koje je Hopovac objavio, JP Ceste FBiH u periodu od 2024. do 2026. godine planiraju ulaganja u Unsko-sanski kanton u iznosu od približno 98 miliona KM. Među najvećim projektima navode se bihaćka zaobilaznica, magistralna cesta Bihać – Bosanska Krupa, te niz infrastrukturnih zahvata na području Bihaća, Bosanskog Petrovca, Ključa i Velike Kladuše, uključujući eksproprijacije, rekonstrukcije i sigurnosne projekte.
Dodatno, iz dopisa JP Autoceste FBiH jasno proizlazi da je za Unsko-sanski kanton u 2026. godini planirano više od 51 milion KM, prvenstveno za projekt brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša. Uz to, u prethodnim godinama već su utrošena sredstva za projektovanje i pripremne aktivnosti, što potvrđuje da se ne radi o projektima bez finansijskog ili planskog uporišta.
Zbirno, planirana i već djelimično realizirana sredstva kroz ova dva javna preduzeća dosežu oko 150 miliona KM, raspoređenih kroz više budžetskih godina.
Suština spora, prema dostupnim podacima, ne leži u tome da li su sredstva planirana, već u različitom tumačenju budžetske metodologije. Dok gradonačelnik Bihaća insistira na tome da se projekti moraju jasno vidjeti u samom Budžetu FBiH, federalni nivo vlasti ukazuje na činjenicu da se kapitalni infrastrukturni projekti u pravilu realiziraju kroz javna preduzeća, a ne kroz direktne budžetske linije po kantonima i gradovima.
U tom kontekstu, tvrdnja da Krajina nije planirana u „historijskom budžetu“ ne može se u potpunosti potvrditi, barem kada je riječ o cestovnoj infrastrukturi.
Na osnovu dostupnih dokumenata može se zaključiti da je Unsko-sanski kanton planiran u budžetskom i investicionom okviru Federacije BiH za 2026. godinu, ali indirektno, kroz JP Ceste i JP Autoceste FBiH. U tom dijelu, tvrdnje gradonačelnika Bihaća o „historijskom ništa“ pokazale su se netačnim, dok je Hopovac svoje navode potkrijepio konkretnim planskim i finansijskim aktima.
Istovremeno, rasprava je otvorila važno pitanje ne samo iznosa sredstava, već i brzine, vidljivosti i stvarnog efekta realizacije projekata, što će ostati ključni izazov za razvoj Krajine u narednim godinama.