Američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu gotovo su svakodnevno u kontaktu otkako je počeo rat s Iranom. Trump je za Axios izjavio da „odlično sarađuju“, ali kako sukob ulazi u treću sedmicu, sve je više signala da bi se ciljevi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela mogli početi razilaziti.
Prema pisanju Axiosa, nekoliko američkih zvaničnika smatra da je Trump među najspremnijima na rat unutar Bijele kuće, te da je u pojedinim pitanjima bliži maksimalističkim ciljevima Benjamina Netanyahua nego dio njegovih savjetnika. Ipak, isti izvori navode da bi Trump mogao željeti okončati glavne vojne operacije prije izraelskog premijera.
U Washingtonu, Tel Avivu i Teheranu, kako se navodi, svjesni su da bi eventualno razilaženje među saveznicima moglo imati veliki utjecaj na dalji tok rata. Iako dvojica lidera trenutno djeluju usklađenije nego ranije, kriza u Hormuškom moreuzu dodatno komplikuje situaciju i smanjuje mogućnost brzog američkog povlačenja iz sukoba.
Američke i izraelske vojne i obavještajne službe i dalje usko sarađuju, ali među njima postoje razlike u prioritetima. Dok se Sjedinjene Američke Države uglavnom fokusiraju na vojne ciljeve, Izrael, prema navodima izvora, paralelno provodi i operacije usmjerene na visoke iranske zvaničnike, kao i druge akcije koje bi mogle otvoriti prostor za promjenu režima u Iranu.
Visoki američki zvaničnici navode da bi Trump eventualnu promjenu režima smatrao dodatnim političkim dobitkom, ali da mu je primarni cilj okončanje rata nakon ostvarenja ključnih vojnih ciljeva. Među tim ciljevima ističu se uništenje iranskog raketnog i nuklearnog programa, slabljenje mornarice te onemogućavanje finansiranja iranskih saveznika u regiji.
Jedan zvaničnik Bijele kuće poručio je da Washington razumije da Izrael ima i druge prioritete, dok je drugi otvoreno rekao da Izrael mnogo više zanima eliminacija novog iranskog vođe nego same američke vlasti.
Razlike u pristupu bile su vidljive već na početku sukoba. Dok je Izrael u prvim napadima pokušao pogoditi samo vrh iranskog rukovodstva, Sjedinjene Američke Države bile su usmjerene na uništavanje projektila i dronova koji su predstavljali prijetnju američkim bazama u regiji.
Izrael je, prema istim navodima, i kasnije nastavio sa širom lepezom operacija od američke strane. Axios tvrdi da je izraelski Mossad pokušao potaknuti kopnenu ofanzivu iranskih Kurda iz sjevernog Iraka, ali da do toga za sada nije došlo.
Jedna od jasnijih tačaka neslaganja pojavila se kada je Izrael bombardovao iranska skladišta nafte. Za Washington je stabilnost globalnog tržišta nafte od posebnog značaja, zbog čega je Bijela kuća zatražila da Izrael ne napada energetske ciljeve bez izričitog odobrenja američke strane.
Dodatne tenzije izazvao je i napad na iransko plinsko polje Južni Pars. Iako je Trump javno tvrdio da Sjedinjene Američke Države nisu bile upoznate s izraelskim planom i da Katar nije imao nikakvu ulogu, Axios i Wall Street Journal objavili su da je američki predsjednik unaprijed znao za operaciju i da ju je podržao.
Mogući nesklad između Washingtona i Tel Aviva mogao bi u narednim danima postati jedno od ključnih pitanja za razvoj situacije na Bliskom istoku. Iako su SAD i Izrael i dalje bliski saveznici, različiti prioriteti, odnos prema riziku i pogled na krajnji ishod rata mogli bi dovesti do ozbiljnijih političkih i vojnih razlika.
Sukobi ovakve vrste često pokazuju da i među najbližim partnerima postoje granice zajedničkog djelovanja, posebno kada rat uđe u fazu u kojoj se više ne odlučuje samo o vojnim metama, nego i o političkoj budućnosti cijele regije. Upravo zato će naredni potezi Washingtona i Tel Aviva biti pažljivo praćeni, jer bi mogli odrediti ne samo tok rata, nego i širu stabilnost Bliskog istoka.