Najtežih 48 sati pred nama: Netanjahu najavio najjače udare na Teheran do sada, Iran poručio da će uzvratiti još žešće

Izrael, prema pisanju stranih medija, užurbano pokušava pogoditi što više ciljeva visokog prioriteta u Iranu, zbog procjena da bi američki predsjednik Donald Trump mogao iznenada podržati prekid sukoba i otvoriti prostor za politički dogovor.

Kako navodi New York Times, pozivajući se na visoke izraelske zvaničnike i izvore upućene u dešavanja, izraelski premijer Benjamin Netanjahu naredio je da se u narednih 48 sati intenziviraju napadi s ciljem nanošenja što veće štete iranskoj vojnoj i industriji naoružanja.

Prema istim navodima, izraelski politički i sigurnosni vrh nije uvjeren da bi eventualni američki plan za privremeno smirivanje sukoba mogao u potpunosti otkloniti prijetnje koje, prema njihovim tvrdnjama, dolaze iz iranskog nuklearnog i balističkog programa.

U fokusu je, kako se navodi, mogućnost dogovora o privremenom prekidu sukoba, tokom kojeg bi se pokušalo doći do šireg političkog rješenja. Međutim, izraelska strana, prema tim izvještajima, nije sklona scenariju u kojem bi borbe bile zaustavljene prije nego što se ostvare ključni vojni ciljevi.

Dodatnu zabrinutost u Izraelu, prema medijskim napisima, izaziva mogućnost brzog i načelnog sporazuma bez jasno definisanih uslova, jer se takav ishod u dijelu izraelskog sigurnosnog aparata vidi kao potencijalna prednost za Iran.

Istovremeno, iz Irana stižu poruke da bi svaki novi veliki napad na Teheran ili iransku vojnu infrastrukturu bio dočekan još snažnijim odgovorom. Iranska strana, prema tim porukama, upozorava da bi eventualna dodatna eskalacija od strane Izraela mogla izazvati višestruko jači odgovor i novo širenje sukoba.

Sve to dodatno pojačava strahovanja da bi naredni period mogao biti jedan od najnapetijih od početka sukoba, posebno ako obje strane ostanu pri tvrdim stavovima i nastave sa prijetnjama o još žešćim vojnim akcijama.

Ovakva situacija ponovo pokazuje koliko su odnosi na Bliskom istoku osjetljivi i koliko brzo političke poruke mogu prerasti u ozbiljnu vojnu eskalaciju. Svako novo pogoršanje stanja ne nosi posljedice samo za zemlje direktno uključene u sukob, već i za širu regionalnu sigurnost, energetsku stabilnost i međunarodne odnose.