Bivši američki ambasador u Bosni i Hercegovini Michael Murphy oglasio se u nedjelju, 24. maja, povodom izvještaja o Zapadnom Balkanu kojeg je administracija Donalda Trumpa podnijela Kongresu i iznio do sada nepoznate detalje o pregovorima tokom 2021. i 2022. godine.
Njegovu objavu na društvenoj mreži X prenosimo u cijelosti:
“Jučer je američka administracija podnijela izvještaj Kongresu o politici prema Zapadnom Balkanu. U kratkom izvještaju navedeno je nekoliko stvari o Bosni i Hercegovini. Administracija kaže da ostaje posvećena Dejtonskom mirovnom sporazumu (DPA) i teritorijalnom integritetu BiH. Također tvrdi da je riješila naj’akutniju krizu’ u BiH od rata, uz očuvanje BiH-ove ‘pravne kohezije’, što je zanimljiv izbor riječi. Ovo se odnosi na dogovor administracije s 2025. godine s gospodinom Dodikom (tj. ukidanje američkih sankcija protiv njega, kao i uklanjanje visokog predstavnika u zamjenu za ukidanje dijela anti-Dejtonskog zakonodavstva Republike Srpske i Dodikovu ostavku na funkciju predsjednika RS-a).
Dodikov etnonacionalizam
Ovaj dogovor se nije pokazao naročito uspješnim za administraciju koja je, navodno, zabrinuta zbog prijetnji koje predstavljaju ‘etničke tenzije’ i ‘destabilizirajući akteri’ po interese SAD-a na Zapadnom Balkanu. Dodikov etnonacionalizam ostaje najdestabilizirajuća sila u BiH, a on i dalje otvoreno govori o svom cilju – nezavisnosti Republike Srpske. On plaća lobiste u Washingtonu da promovišu tu ideju. Nije potrebno mnogo istraživanja da bi se utvrdilo da Dodik i dalje širi niz lažnih historijskih, političkih i pravnih narativa. Naravno, uvijek se može odlučiti da se to ne gleda.
Administracija kaže da ohrabruje ‘aktere da izbjegavaju destabilizirajuće i podijeljujuće poteze’, ali je teško pronaći dokaze za to. Rhetorika ima posljedice i, poput ranih znakova raka, opasno je ignorisati ih. Administracija naziva ignorisanje ‘krajem ere izgradnje nacije’, ali za Sjedinjene Američke Države ta era je završila još ranije, početkom administracije Baracka Obame. Sadašnja administracija miješa, možda namjerno, ranije američke napore da se očuva Dejtonski sporazum i teritorijalni integritet BiH s ‘izgradnjom države’. To nisu iste stvari, a prva je ključna za sprječavanje etnonacionalista koji ugrožavaju stabilnost BiH.
Yesterday, the U.S. administration reported to Congress on policy toward the Western Balkans. The short report said several things about BiH. The administration says it remains committed to the DPA and BiH’s territorial integrity. It also claims to have resolved the most “acute…
— Michael J Murphy (@MidlifePlaylist) May 24, 2026
Teško je izbjeći zaključak da je gospodin Dodik ‘uzeo’ ukidanje sankcija i druge ustupke, a zatim se vratio potkopavanju Dejtonskog sporazuma, BiH i institucija BiH koje su potrebne za stabilnost koju administracija tvrdi da želi i koja je nužna za njen ekonomski plan u BiH. Dodik i drugi etnonacionalistički akteri sada izgledaju još ohrabrenije, i samim tim vjerovatnije da će izazvati novu krizu. To ne znači da je ‘najakutnija kriza’ od rata riješena.
Izvještaj nakon intervencije
Intervencija SAD-a u Vijeću sigurnosti UN-a 12. maja sugeriše da posvećenost administracije teritorijalnom integritetu BiH nije toliko čvrsta kao što se tvrdi u izvještaju Kongresu. Izvještaj je objavljen nakon te intervencije, ali iskustvo sugeriše da je napisan ranije, a oni koji oblikuju politiku prema BiH bi uticali na to šta je u njemu rečeno. Politički lideri u BiH bez sumnje su to pozdravili, možda čak i gospodin Izetbegović, koji je američkim zvaničnicima tokom pregovora o ustavnim reformama 2021–2022. rekao da može prihvatiti podjelu BiH, jer bi njegov dio bio veličine Slovenije. Možda je i sada dao slične signale administraciji.
U svakom slučaju, izvještaj u najboljem slučaju pokazuje da je politika SAD-a prema BiH nejasna, ali postoje zabrinjavajući znakovi o tome šta Washington može tolerisati. Izvještaj nije otklonio te sumnje”, napisao je bivši američki ambasador u Bosni i Hercegovini Michael Murphy.