Evropski parlament danas je usvojio niz izvješća o napretku država zapadnog Balkana prema članstvu, izdvojivši Crnu Goru kao apsolutnog predvodnika tog procesa, ali i ozbiljne političke blokade, krize i reformske zastoje s kojima se suočavaju druge države.Hrvatski interesi
Parlament za Bosnu i Hercegovinu upozorava da duboka politička kriza ozbiljno ugrožava njezinu stabilnost i mogućnost skorašnjeg članstva. Navode se secesionističke politike u Republici Srpskoj, opstrukcije državnih institucija i proruski utjecaj.
Izvješće traži hitno imenovanje glavnog pregovarača i usvajanje ključnih pravosudnih zakona te daje podršku instituciji visokog predstavnika međunarodne zajednice, žaleći što je tu funkciju nedavno napustio Christian Schmidt.
U izvješću se žali što je 30 godina nakon Daytonskog sporazuma i dalje potrebna EUFOR-ova misija Althea te se poziva na “nediskriminaciju svih građana”, uključujući “konstitutivne narode”, nevezano za njihove etničke, vjerske ili druge pripadnosti.
Za Kosovo se prošla godina smatra “izgubljenom” jer zbog institucionalnog zastoja nakon izbora nisu funkcionirale ni vlada ni skupština, što je blokiralo reforme i Plan rasta za zapadni Balkan, navodi se u izvješću.
Dijalog s Beogradom potpuno je mirovao, a kaznene mjere EU-a iz 2023. i dalje nanose veliku štetu kosovskom društvu, gospodarstvu i samom kredibilitetu Unije, dodaje se u izvješću o najmlađoj europskoj državi koju još uvijek ne priznaje pet članica EU-a. Status država zapadnog Balkana na putu prema EU-u u raspravi je sumirao hrvatski zastupnik pučana Davor Ivo Stier.
“Bosni i Hercegovini: oslobodite svoj potencijal, kao vaša nogometna momčad, kao vaša nogometna federacija. Vrijeme je za federalnu BiH u konfederalnoj Europskoj uniji”, kazao je Stier, referirajući se na nogometni uspjeh reprezentacije BiH u kojoj igraju predstavnici svih triju konstitutivnih naroda
Zovko o Hrvatima u BiH: Nije dovoljno što su nestali u Bleiburgu
Zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula naglasio je da su izazovi s kojima se pet zemalja suočava često zajednički i zahtijevaju dosljedan pristup EU-a. One moraju poštivati temeljne vrijednosti EU, usklađivati svoje politike te stvoriti uvjete u kojima i oporba i civilno društvo imaju svoje mjesto za stolom.
“Nažalost, postoje i destruktivni akteri koji nastoje potkopati proces proširenja. Neovisno o tome dolaze li iz same regije ili izvan nje, takvo ponašanje treba jasno prepoznati i nedvosmisleno osuditi. U posljednje vrijeme svjedočimo novim prijedlozima o budućnosti politike proširenja. Međutim, pristup utemeljen na zaslugama mora ostati u samom središtu procesa proširenja”, poručio je Picula.
Zastupnica pučana Željana Zovko upozorila je da Hrvati kao konstitutivan narod u BiH “iz godine u godinu postaju sve malobrojniji”. “Nije dovoljno što su nestali u Bleiburgu, što su nestali u ratu i što su najveći gubitnici u ratu i nakon etničkog čišćenja.
Osudila je “kolonijalno nametanje visokog predstavnika BiH”
Tihi, uz pomoć međunarodne zajednice i nakon rata i kroz reformu izbornog zakona, koji još uvijek nemaju svoju jednakost niti punu implementaciju ustavnih reformi i presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, i ulaze u još jednu izbornu godinu”, rekla je Zovko.
Osudila je “kolonijalno nametanje visokog predstavnika u trenutku kada Europa želi da preuzme glavnu ulogu za njezinu europsku budućnost” te pozvala na jasniji pristup Parlamenta prema prijenosu odgovornosti na domaće institucije i veću ulogu EU-a u procesu pristupanja.