Dvostranačka grupa visokih američkih zakonodavaca zatražila je od administracije Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije zvaničnicima u entitetu Republika Srpska, a koje su im ukinute u oktobru 2025. godine.
Ovaj potez američkih zvaničnika dolazi nakon što su u RS-u započeta saslušanja saradnika Memorijalnog centra Potočari, koji su radili na izvještaju o negiranju genocida.
“Duboko smo zabrinuti zbog izvještaja da su sadašnji i bivši zaposlenici, kao i saradnici Memorijalnog centra Srebrenica, pozvani na ispitivanje”, navodi se u zajedničkom saopćenju koje je ekskluzivno objavio američki digitalni medij Semafor.
Iza ovog zahtjeva stoji snažna dvostranačka koalicija, a potpisnici su uticajni članovi Senata i Predstavničkog doma.
Među potpisnicima su: članica Senata za vanjske odnose (Demokrata, New Hampshire) Jeanne Shaheen, predsjedavajući Senata za oružane snage (Republikanac, Mississippi) Roger Wicker, predsjedavajući Senata za pravosuđe (Republikanac, Iowa) Chuck Grassley, član Senata (Demokrata, Illinois) Dick Durbin, zastupnik (Demokrata, Massachusetts) Bill Keating i zastupnik (Republikanac, Ohio) Mike Turner.
Zakonodavci su direktno pozvali administraciju predsjednika Donalda Trumpa da primijeni odredbe iz ovogodišnjeg zakona o odbrani. Taj zakon jasno nalaže zvaničnicima uvođenje sankcija svakome za koga predsjednik utvrdi da “prijeti sigurnosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu bilo kojeg područja države na Zapadnom Balkanu”.
Bijela kuća i State Department za sada nisu odgovorili na medijske upite za komentar o ovom pitanju.
Politička dinamika između Washingtona i Banje Luke doživjela je neobične preokrete u posljednjem periodu, navodi ovaj medij. Američki zvaničnici su prošle godine ukinuli sankcije predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku i svim njegovim saradnicima.
Istovremeno, Republika Srpska ulaže ogromna sredstva u američkoj prijestolnici. Vlasti RS-a potrošile su stotine hiljada dolara lobirajući kod Trumpove administracije. Dodik je nedavno izjavio da ih upravo to “ohrabruje da kažu Republika Srpska na prvom mjestu”.
Bivši pomoćnik državnog sekretara za evropske poslove iz Bidenove administracije Jim O’Brien otvoreno je kritikovao trenutni pristup američke vlade.
“Imate situaciju u kojoj entitet, u čije ime je počinjen genocid, ima finansijski i politički interes da bude vrlo blizak ovoj administraciji. Sumnjam da je to razlog zašto administracija nerado podržava bilo kakvu izjavu koja podsjeća ljude na nasilje koje je bilo dio rata, a posebno na genocid koji se dogodio oko Srebrenice”, poručio je O’Brien, analizirajući politiku Trumpove administracije prema Balkanu.
Pored pitanja sankcija, američki i međunarodni zvaničnici nalaze se u ozbiljnom zastoju kada je riječ o imenovanju nasljednika na poziciji visokog predstavnika u BiH. Do ovog zastoja došlo je nakon što su SAD ranije ove godine insistirale da aktuelni visoki predstavnik podnese ostavku i da italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi bude naredni visoki predstavnik.
Politički analitičari u Washingtonu upozoravaju da bi ova sveobuhvatna diplomatska neizvjesnost mogla imati i ekonomske posljedice.
Naime, strahuje se da bi politička previranja u BiH mogla ugroziti napore Trumpove administracije da osigura strateški projekat izgradnje naftovoda, vrijedan milijardu dolara, koji bi trebala voditi američka kompanija direktno povezana s predsjednikom SAD-a.