Gostovanje hrvatske europarlamentarke Željane Zovko u podcastu Borisa Breze izazvalo je žestoke reakcije u bosanskohercegovačkoj javnosti nakon što je, prema navodima Novinske agencije Patria, u kontekstu političkog djelovanja i izbora u Bosni i Hercegovini upotrijebila formulaciju „Bošnjaci budale“.
Ovakav rječnik posebno je problematičan imajući u vidu da Zovko nije samo stranačka političarka HDZ-a Hrvatske već zastupnica u Evropskom parlamentu i potpredsjednica Kluba Evropske narodne stranke. Istovremeno je i zamjenska članica parlamentarne delegacije zadužene za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom.
Prema tekstu Patrije, sporni komentar izrečen je u širem razgovoru o izborima i odnosima između građanskog koncepta Bosne i Hercegovine i zahtjeva HDZ-ovih političkih struktura za drugačijim načinom političkog predstavljanja Hrvata u BiH. Autor teksta ocjenjuje da takva retorika pokazuje duboko neslaganje s činjenicom da građani na izborima mogu glasati za kandidata kojeg sami žele, bez obzira na očekivanja pojedinih nacionalnih stranaka.
Upravo tu se ponovo otvara jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini: treba li politička prava prvenstveno vezivati za pripadnost konstitutivnim narodima ili jačati model u kojem svaki građanin ima jednako političko pravo bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Kritičari politike koju zastupaju HDZ BiH i njegovi politički saveznici godinama upozoravaju da insistiranje na sve strožijoj etničkoj podjeli političkog sistema može dodatno učvrstiti postojeće podjele u zemlji. S druge strane, HDZ i dio hrvatskih političkih predstavnika tvrde da je izmjena izbornog sistema potrebna kako bi Hrvati mogli birati svoje legitimne političke predstavnike.
Međutim, bez obzira na političke razlike, vrijeđanje čitavog naroda teško se može uklopiti u standard političke komunikacije koji bi se očekivao od zastupnika Evropskog parlamenta.
Posebno je zanimljivo da Zovko djeluje upravo u institucijama Evropske unije, čiji politički sistem počiva na demokratskim izborima, individualnom biračkom pravu i političkom pluralizmu. Zbog toga se postavlja pitanje kako se pravo građana da slobodno biraju svoje predstavnike može smatrati problematičnim kada rezultat izbora ne odgovara jednoj političkoj opciji.
Patria je njen istup povezala i sa širim sukobom oko koncepta građanske Bosne i Hercegovine, navodeći da borba za jednakost građana predstavlja nastavak borbe za suverenu i cjelovitu državu.
Političke razlike u Bosni i Hercegovini nesumnjivo su duboke, ali upravo zbog složenosti odnosa odgovornost javnih zvaničnika trebala bi biti veća. Retorika koja vrijeđa čitave grupe građana ne doprinosi rješavanju nijednog od otvorenih pitanja – naprotiv, dodatno podiže političke tenzije.
Napomena: formulaciju da je Zovko Bošnjake nazvala „budalama“ prenose Patria i portali koji su preuzeli njihov tekst. U dostupnim rezultatima nismo pronašli puni snimak podcasta na osnovu kojeg bismo mogli nezavisno provjeriti širi kontekst te izjave.