Neformalna grupa građana okupila se danas u neposrednoj blizini Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona u Tuzli, povodom slučaja 15-godišnje učenice Osnovne škole „Gornja Tuzla“, osumnjičene da je nožem povrijedila dvije 14-godišnjakinje, kojoj je određen pritvor.
Okupljeni građani zatražili su preispitivanje odluke o pritvoru, ali i konkretne mjere nadležnih institucija u prevenciji i sprečavanju vršnjačkog nasilja.
Okupljanje je organizovano na inicijativu građana okupljenih u Facebook grupi „Grad Tuzla“, koja broji više od 30.000 članova. Među prisutnima bio je i Omer Isović, koji je kazao da smatra da maloljetna djevojčica ne bi trebala biti u pritvoru.
„Želim prije svega povrijeđenim djevojčicama zaželjeti brz oporavak, a njihovim roditeljima da kroz sve ovo lakše prođu. Razlog okupljanja je to što tuzlanska javnost smatra da djevojčica ne treba biti u pritvoru, prije svega jer se radi o maloljetnoj osobi“, kazao je Isović.
On je istakao da su, prema informacijama kojima raspolaže, povrede jedne od djevojčica okarakterisane kao lakše tjelesne povrede, navodeći da su se u javnosti u početku pojavljivale različite informacije o težini povreda.
„Ako uzmemo u obzir sve okolnosti, činjenicu da je riječ o maloljetnom djetetu, smatramo da nema potrebe za dužim zadržavanjem. Ako sistem nije zaštitio djevojčicu od prijavljenog vršnjačkog maltretiranja ili nasilja, kako god to nazvali, došli smo u situaciju da je ona sada pritvorena“, rekao je Isović.
Dodao je da su ga kontaktirali i pojedini nastavnici iz Osnovne škole „Gornja Tuzla“, koji su mu, kako navodi, kazali da je djevojčica trebala biti učenica generacije.
Isović smatra da bi i Kantonalno tužilaštvo TK trebalo preispitati svoju odluku, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja.
Danijela Huremović, članica neformalne Facebook grupe „Grad Tuzla“, kazala je da je na okupljanje došla kao građanka koja želi izraziti nezadovoljstvo sistemom koji, prema njenim riječima, nije adekvatno reagovao na navode o ranijem nasilju.
Naglasila je da je potrebno imati na umu da je riječ o djetetu čiji emocionalni razvoj još nije završen, te da se navodi o ranijem prijavljivanju nasilja nad njom moraju ozbiljno razmotriti.
„Treba imati na umu da je dijete, prema navodima, prijavljivalo nasilje te da nije dobilo adekvatnu zaštitu. Zamislite šta se dešavalo u glavi tog djeteta, gdje god je tražila pomoć, a svakodnevno je išla u školu u kojoj je, kako se navodi, doživljavala različite uvrede, prijetnje i omalovažavanja, a nije dobila adekvatnu zaštitu“, istakla je Huremović.
Huremović je naglasila da okupljeni ne opravdavaju postupak za koji je djevojčica osumnjičena, ali smatraju da je potrebno preispitati da li je pritvor bio neophodna mjera.
„Ne opravdavamo čin koji je uradila, ali želimo pitati da li se mogla poduzeti neka manje štetna mjera za dijete, a da se ne ide s krajnjom mjerom, u ovom slučaju pritvorom. Tražimo da se preispita, u skladu sa zakonom i procedurama, da li je moguće ukinuti pritvor“, navela je Huremović.
Posebno je ukazala na važnost hitnog postupanja svih institucija u slučajevima vršnjačkog nasilja, ističući da je pravovremena reakcija ključna u zaštiti djece.
„Suočavamo se s tim da nam djeca rade krivična djela za koja smo ranije gledali da se dešavaju samo u filmovima. Da li ćemo dozvoliti da djeca sama sebe štite i da uzimaju pravdu u svoje ruke? Gdje su svi ti stručnjaci i radnici u školama, odgojno-obrazovnim ustanovama i drugim institucijama? To je ključno pitanje kada radimo s djecom“, zaključila je Huremović.
Okupljeni građani predstavili su i konkretne zahtjeve koje žele uputiti javnosti, vlastima i nadležnim institucijama, a koji se, osim konkretnog slučaja iz Gornje Tuzle, odnose i na sistemsku zaštitu djece od vršnjačkog nasilja.
Prvi zahtjev odnosi se na preispitivanje odluke o pritvoru 15-godišnjakinje i razmatranje mogućnosti primjene manje štetne mjere, u skladu sa zakonom i propisanim procedurama.
Drugim zahtjevom traži se hitno održavanje sjednice Vlade Tuzlanskog kantona na kojoj bi bile utvrđene konkretne mjere, zaključci i prijedlozi za unapređenje zaštite djece.
Trećim zahtjevom građani traže nadogradnju jedinstvenog sistema za prijavljivanje nasilja koje djeca trpe, kako bi prijavljivanje bilo jednostavno i dostupno, a institucije imale obavezu pravovremeno reagovati na svaku prijavu.
Četvrti zahtjev odnosi se na formiranje kantonalnog stručnog tima za hitne slučajeve vršnjačkog nasilja, ukoliko takvo tijelo već ne postoji.
Okupljeni su poručili da cilj njihovog zahtjeva nije opravdavanje nasilja, već preispitivanje postupanja institucija i insistiranje na efikasnijoj zaštiti djece i pravovremenom reagovanju na prijave vršnjačkog nasilja.