Aleksandar Vučić podnio je ostavku na mjesto predsjednika Srbije, nakon gotovo devet i po godina provedenih na toj funkciji.
“Zahvalan sam građanima koji su dva puta svoje povjerenje ukazali meni. Danas je dan kada podnosim ostavku”, poručio je Vučić.
Tokom obraćanja govorio je o rezultatima svoje vlasti, navodeći da je smanjenje državnog duga jedan od pokazatelja ekonomskog napretka zemlje.
“Imamo 500 hiljada ljudi više zaposlenih nego 2012. godine. To su činjenice, rezultati”, rekao je Vučić, pokazujući grafikon BDP-a po glavi stanovnika od 2021. godine do danas.
Istakao je i razvoj putne infrastrukture u Srbiji, posebno izgradnju autocesta.
“Te saobraćajnice povezuju ljude, zapošljavaju i hvala građanima Srbije na tome”, kazao je.
Vučić je poručio da će njegov nasljednik morati čuvati nacionalne interese Srbije i interese srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.
“Svako će morati da se odupre odricanju Kosova. Moraćemo da se bavimo ekonomskim razvojem, prije svega vještačkom inteligencijom, robotima, da ne zakasnimo”, kazao je.
Govoreći o političkoj situaciji u zemlji, Vučić je rekao da su pojedini fakulteti pretvoreni u “partijske štabove”, zbog čega je, kako je naveo, odlučio da se kandiduje na parlamentarnim izborima.
Vučić je funkciju predsjednika Srbije obavljao u gotovo dva mandata. Prvi put izabran je 2017. godine, a drugi mandat osvojio je 2022. godine.
Kada će biti održani predsjednički izbori?
Prema Zakonu o predsjedniku Srbije, vanredne predsjedničke izbore raspisuje predsjednik Narodne skupštine, a izbori se moraju održati najkasnije tri mjeseca od nastanka okolnosti zbog kojih je predsjedniku prestao mandat prije isteka perioda na koji je izabran.
U slučaju ostavke predsjednika Srbije, njegovu funkciju preuzima predsjednik Narodne skupštine, odnosno u ovom slučaju predsjednica parlamenta Ana Brnabić, i to najduže tri mjeseca.
Od dana raspisivanja izbora do dana glasanja mora proći najmanje 30, a najviše 60 dana. Dan glasanja mora biti neradni dan.
Ukoliko Vučić ostavku podnese 27. septembra, predsjednički izbori mogli bi biti raspisani istog ili narednog dana. U tom slučaju prvi mogući termin za glasanje bio bi 1. novembar, dok bi krajnji rok bio 26. decembar.
S obzirom na to da se izbori u Srbiji uglavnom održavaju nedjeljom, posljednja nedjelja u kojoj bi, prema ovim rokovima, mogli biti održani predsjednički izbori bila bi 20. decembar.
Izbori bi, dakle, mogli biti održani bilo koje nedjelje u periodu od 1. novembra do 20. decembra, uz poštivanje zakonskih rokova za njihovo raspisivanje.