Cijene stanova sve više rastu: Kvadrat od 3.000 do vrtoglavih 12.000 KM, a pojeftinjenja nema na vidiku

Cijene nekretnina u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti, a kupovina vlastitog stana za sve veći broj građana postaje ozbiljan finansijski izazov. Stručnjaci za tržište nekretnina predviđaju da će se rast cijena nastaviti i u narednim godinama, ali nešto umjerenijim tempom, između tri i sedam posto godišnje.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosječna cijena prodatih novih stanova u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je 3.701 KM po kvadratnom metru, što predstavlja povećanje od 20,4 posto u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno, broj prodatih novih stanova porastao je za 59,4 posto.

Certificirani agent za nekretnine Haris Kadić u razgovoru za Fenu istakao je da su cijene nekretnina u BiH tokom posljednjih pet godina porasle za približno 70 posto. Kao glavne razloge navodi povećanu potražnju, nedovoljnu ponudu stanova i rast cijena nekretnina na međunarodnom tržištu.

Koliko su cijene dostigle visoke iznose, najbolje pokazuje stanje u većim gradovima. U Banjoj Luci kvadrat novogradnje na perifernim lokacijama košta oko 3.500 KM, dok u centru dostiže 7.000 KM i više. U pojedinim dijelovima Sarajeva cijene se kreću od 3.000 do čak 12.000 KM po kvadratnom metru, zavisno od lokacije, kvaliteta gradnje i dodatnih sadržaja.

Dragan Milanović, predsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretnina Republike Srpske, upozorava da su stanovi u velikim i srednjim gradovima danas gotovo dvostruko skuplji nego prije pet do šest godina.

Na poskupljenja su, osim velike potražnje, utjecali rast cijena građevinskog materijala, zemljišta i radne snage. Poseban problem predstavlja nedostatak kvalifikovanih građevinskih radnika, zbog čega investitori sve češće angažuju radnike iz inostranstva.

Iako su troškovi gradnje neposredno povezani s novogradnjom, njihov rast utječe i na cijene starijih stanova. Kada poskupi novogradnja, vlasnici stanova u starijim zgradama često povećavaju svoje prodajne cijene.

Stručnjaci ističu da značajan dio kupaca nekretnine ne kupuje isključivo radi stanovanja, već i kao dugoročnu investiciju, za iznajmljivanje ili kasniju prodaju. Među kupcima su i građani Bosne i Hercegovine koji žive i rade u inostranstvu.

S druge strane, građanima s prosječnim primanjima sve je teže riješiti stambeno pitanje. Mladi bračni parovi i porodice često su primorani tražiti manje stanove ili nekretnine na udaljenijim lokacijama, gdje su cijene nešto pristupačnije.

Kada je riječ o narednom periodu, stručnjaci ne očekuju značajniji pad cijena nekretnina. Prema njihovim procjenama, tržište bi trebalo nastaviti rasti stabilnijim tempom, bez naglih poskupljenja kakva su zabilježena prethodnih godina.

Sve to pokazuje da bi kupovina vlastitog stana u Bosni i Hercegovini i u narednom periodu mogla ostati jedan od najvećih finansijskih izazova za građane, posebno za mlade koji tek započinju samostalan život.