Savez samostalnih sindikata BiH najavljuje da će predložiti da najniža plata za radnike s osnovnom školom bude 1.500 KM, a za one s fakultetom 1.900 KM. Poslodavci u oba entiteta smatraju da bi povećanje trebalo pratiti inflaciju i privredni rast. IstražiKarte
Najniža neto plata u FBiH trenutno iznosi 1.027 KM za sve zaposlene, bez obzira na stručnu spremu. U RS-u minimalac zavisi od obrazovanja: za NK radnike iznosi 1.000 KM, za trogodišnju srednju školu 1.050 KM, za četverogodišnju 1.100 KM, za višu 1.350 KM, a za visoku stručnu spremu 1.450 KM.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović smatra da je to nedovoljno. IstražiKarte
“Ako bi minimalna plata bila 1.500 maraka onda bi to bilo potpuno nešto drugačije. To je za osnovnu školu. Za srednju bi bila 1.700, za višu 1.800, za visoku 1.900 itd. i to je nešto što će Sindikat i predlagati da se riješi na takav način”, kaže Kurtović.
Predsjednik Saveza sindikata RS-a Goran Stanković ide i dalje.
“Pričamo kako da dođemo do ove plate da maltene većina radnika prima ovu platu od dvije hiljade maraka, a ne da pričamo o nekih ili 15 posto povećanja plata”, rekao je Stanković za BHRT.
Podsjetio je da je od iduće godine planiran rast plata i penzija od 7,5 do 8 posto, zbog čega plata, kako kaže, mora rasti značajno više.
Poslodavci u oba entiteta ne protive se povećanju, ali smatraju da zahtjevi sindikata nisu u skladu s mogućnostima privrede. Direktor Unije poslodavaca RS-a Saša Aćić kaže da novi minimalac treba računati prema predviđenoj inflaciji i rastu BDP-a. “I to je u suštini nekoliko procenata povećanje kao što to rade sve zemlje u Evropi”, navodi Aćić.
Minimalna plata pokriva tek nešto više od trećine sindikalne potrošačke korpe za četveročlanu porodicu, a ni radnici s visokom stručnom spremom ne mogu pokriti ni polovinu tih troškova. Za osnovne potrebe jedne porodice potrebne su barem tri minimalne plate. Prosječna plata u RS-u pokriva nešto više od pola korpe, koja je u tom entitetu nešto jeftinija, a u FBiH ni pola.
Ekonomisti se slažu da je povećanje plata neophodno, ali upozoravaju da teret ne može biti samo na poslodavcima.
“Kada bi doprinosi za fondove, penzione i zdravstvene, kada bi bili 50 posto za sve, plate bi značajno bile povećane”, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da je potrebna fiskalna reforma koja bi omogućila veće plate i manje opterećenje poslodavaca.
“Ali sve to mora biti praćeno i antiinflatornim mjerama, mjerama koje će omogućiti niže cijene, niže troškove života i onda samim tim dolazimo do jednog balansa”, kaže Gavran.
Iznos minimalne plate za 2027. godinu još nije dogovoren. Problem radnika nije samo visina minimalca, nego i to što ni prosječna plata ne prati stvarne troškove života.